Svečano je proglašena nova papinska manja bazilika u Hrvatskoj u subotu 14. ožujka u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu. Tijekom središnjega euharistijskog slavlja, koje je u 11 sati predvodio zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, crkva Hrvatskog nacionalnog svetišta sv. Josipa uzdignuta je na čast manje bazilike – posebno priznanje koje Sveta Stolica dodjeljuje crkvama od iznimne važnosti za liturgijski, pastoralni i hodočasnički život. Svečanost je održana uoči svetkovine sv. Josipa (19. ožujka), zaštitnika hrvatskoga naroda, kojega je Hrvatski sabor još 1687. godine proglasio posebnim zaštitnikom Kraljevine Hrvatske.
Pozdravni govor mons. Sentea
U svom pozdravnom govoru mons. Antun Sente istaknuo je koliko je proglašenje svetišta u Karlovcu bazilikom povijesni i duhovni trenutak za grad i cijelu Crkvu u Hrvatskoj. Podsjetio je na dugu tradiciju štovanja sv. Josipa u Hrvatskoj, spomenuvši važne povijesne trenutke i zaslužne pastire, od Martina Borkovića i blaženog Alojzija Stepinca, preko kardinala Franje Kuharića do kardinala Josipa Bozanića, koji su svojim djelovanjem oblikovali nacionalno štovanje svetca. Naglasio je da snaga svetišta nije u građevini ili umjetninama, nego u živom Bogu koji je prisutan u euharistiji, sakramentima i svakodnevnom životu vjernika. Istaknuo je važnost susreta Boga s čovjekom, prikazanog kroz skromnost i vjernost sv. Josipa, te zahvalio svim hodočasnicima, crkvenim i državnim predstavnicima te umjetnicima koji doprinose ljepoti i duhovnom značenju svetišta. Sente je na kraju izrazio radost i nadu da će nova bazilika biti mjesto molitve, nade i duhovne obnove za sve vjernike.
Pozdravni govor nadbiskupa Kutleše
U svome obraćanju vjernicima zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša istaknuo je dugu i duboku pobožnost hrvatskoga naroda prema sv. Josipu te značenje koje novo uzdignuće svetišta ima za vjernike i cijelu Crkvu u Hrvatskoj: „Hrvatski narod već stoljećima gaji osobitu pobožnost prema svetom Josipu kojega su hrvatski zastupnici još 1687. godine izabrali za zaštitnika domovine. Od tada do danas, on je naš siguran zagovornik u trenucima kušnji. Zato nije slučajno da upravo ovdje u Karlovcu, gradu na raskrižju putova, sveti Josip postaje i duhovno raskrižje nade za cijeli hrvatski narod. Uzdizanjem ovoga svetišta na čast bazilike, Crkva prepoznaje tu duboku ukorijenjenost vjere u našem narodu, slično kao što su kroz povijest uzdizane katedrale i svetišta koja su postala svjetionici nade za čitave narode.”, poručio je nadbiskup Kutleša.
Propovijed nadbiskupa Kutleše
U svojoj propovijedi nadbiskup je iz Evanđelja izvukao primjer sv. Josipa i njegovu vjeru u Božju providnost. Istaknuo je kako Josip, suočen s neočekivanom situacijom Marijine trudnoće, pokazuje što znači povjerenje u Boga i dopuštanje da Božja riječ mijenja čovjekov život, čak i kada ništa ne razumijemo. Nadbiskup je naglasio da Josipov život nije samo primjer poslušnosti, nego i hrabrosti, pravednosti i milosrđa, jer je u teškim okolnostima čuvao dostojanstvo Marije i prihvatio Božji plan, iako ga je ljudski gledano teško razumio: „Kad Isus dođe, sve se mijenja jer Isus Krist nije samo učitelj koji nam pokazuje put. On je sam Put, Istina i Život. Kad on uđe u čovjekov život, ne mijenja samo okolnosti – mijenja srce“, poručio je nadbiskup podsjećajući vjernike da upravo u toj spremnosti da se prepuste Božjoj volji leži srž prave vjere. Naglasio je Kutleša da primjer sv. Josipa ne ostaje samo u prošlosti, nego ima konkretnu primjenu i danas, osobito za zajednice koje se okupljaju u novoproglašenoj bazilici sv. Josipa u Karlovcu. Uzdignuće svetišta na čast bazilike, rekao je, potvrđuje duboku ukorijenjenost vjere hrvatskog naroda i poziva vjernike da i u vlastitim životima dopuste Kristu da preoblikuje njihove odluke, odnose i svakodnevne izazove.
Podsjetimo, status manje bazilike dodjeljuje se odlukom Svete Stolice crkvama koje imaju posebno značenje za liturgijski život, povijest i hodočasničku pobožnost vjernika te koje su prepoznate kao važna duhovna središta. Time takve crkve dobivaju određene liturgijske povlastice i znak posebne povezanosti s papom. Proglašenjem svetišta sv. Josipa u Karlovcu bazilikom, Hrvatska danas ima ukupno dvanaest takvih crkava, a ova je četvrta u Zagrebačkoj nadbiskupiji.
