Rat između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana ušao je u 27. dan, a paralelno s vojnim operacijama raste politički i društveni pritisak u SAD-u te neslaganje oko daljnjeg tijeka sukoba.
Pregovori između Washingtona i Teherana formalno su u tijeku, ali uz potpuno suprotne poruke.
Dok američki predsjednik Donald Trump tvrdi da Iran želi dogovor pod svaku cijenu, iranska strana poručuje da promjena američkog tona predstavlja znak slabosti i priznanje neuspjeha.
U međuvremenu, posljedice rata sve se više osjećaju unutar SAD-a.
Američka poštanska služba uvodi dodatnu naknadu od 8 posto na pakete zbog rasta cijena goriva, što će izravno pogoditi građane i gospodarstvo. Naknada stupa na snagu 26. travnja.
Istodobno raste političko nezadovoljstvo.
Članovi Odbora za oružane snage u Zastupničkom domu izrazili su nezadovoljstvo informacijama koje su dobili od administracije, posebno oko ciljeva rata i njegove dinamike. Skepsa dolazi i iz redova obje političke stranke.
I javnost se okreće protiv rata.
Prema istraživanjima, 59 posto Amerikanaca smatra da je vojna intervencija bila pogrešna odluka, dok 61 posto ne odobrava način na koji Trump vodi sukob.
Unatoč tome, Bijela kuća i dalje procjenjuje da bi rat mogao trajati između četiri i šest tjedana.
Na terenu napetosti ne jenjavaju.
Iran jača obranu ključnog otoka Kharg, važnog za izvoz nafte, dok istodobno upozorava na mogućnost širenja sukoba na nova područja, uključujući strateški važan prolaz Bab el Mandeb koji povezuje Crveno more s Indijskim oceanom.
Napadi se nastavljaju i dalje.
Izrael je izveo nove udare na područje Isfahana, dok su zemlje Zaljeva poput Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta presretale nove projektile.
Kako sukob ulazi u četvrti tjedan, sve je jasnije da posljedice neće biti samo vojne.
Rastući troškovi, politički pritisci i nesigurnost na globalnim tržištima pokazuju da ovaj rat sve snažnije prelazi granice regije i postaje globalni problem.
