Cijene nafte naglo su pale 8. travnja nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio dvotjedno primirje s Iranom i najavio ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, ključne rute kroz koju prolazi oko 20 posto svjetske nafte.
Brent je pao na oko 94 do 95 dolara po barelu, što je dnevni pad od 13 do 14 posto, dok je američki WTI skliznuo na 94 do 96 dolara uz pad od 15 do 17 posto. Samo dan ranije cijene su prelazile 110 dolara, a tijekom eskalacije sukoba dosezale su i više od 113 dolara.
Pad dolazi nakon višetjednih napetosti i sukoba koji su započeli krajem veljače, kada je Iran blokirao Hormuški tjesnac i izazvao šok na globalnom tržištu energenata. Objavom primirja tržište je reagiralo trenutno, što pokazuje koliko je geopolitički rizik podigao cijene u prethodnim tjednima.
Analitičari upozoravaju da bi, ako se tjesnac doista stabilno otvori, cijene mogle dodatno pasti prema 80 dolara u idućim tjednima. Istodobno naglašavaju da će volatilnost ostati visoka dok se ne potvrdi provedba dogovora na terenu.
Reakcija tržišta bila je brza. Dionice energetskih kompanija pale su između 8 i 12 posto, dok su burzovni indeksi porasli zbog smanjenog rizika. Istodobno su oslabili dolar i cijena zlata, što dodatno potvrđuje smirivanje tržišta.
Za potrošače, niže cijene goriva mogle bi se osjetiti za sedam do deset dana, nakon što se prilagode nabavni i logistički lanci.
No ključna stvar ostaje ista. Ovo nije trajni mir nego kratko primirje.
Za Hrvatsku to znači konkretno. Svako smirivanje cijena nafte direktno utječe na inflaciju, cijene goriva i troškove gospodarstva. Ali ovisnost o globalnim krizama ostaje. Jedna politička odluka na Bliskom istoku i dalje u roku od 24 sata mijenja cijene na benzinskim postajama u Hrvatskoj.
