Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved sudjelovao je u Mostaru na obilježavanju 34. obljetnice utemeljenja Hrvatskog vijeća obrane te 21. obljetnice 1. pješačke gardijske pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. U Mostar je stigao kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske.
Središnji dio obilježavanja održan je kod spomenika ispred Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača, gdje je odana počast poginulim braniteljima, a potom i na svečanoj akademiji. Uz predstavnike HVO-a, pripadnike Oružanih snaga Bosne i Hercegovine te obitelji poginulih i nestalih, sudjelovali su i visoki dužnosnici iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
U govoru Medved je naglasio ključnu ulogu HVO-a u obrani Bosne i Hercegovine, ali i opstanku hrvatskog naroda.
„Bez Hrvatskog vijeća obrane ne bi danas bilo ni hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, ali ni cjelovite BiH”, poručio je.
Istaknuo je kako žrtva više od šest tisuća poginulih pripadnika HVO-a obvezuje na očuvanje istine i nastavak borbe za ravnopravan položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. Posebno je naglasio da nema stabilne države bez pune ustavne i stvarne ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda.
Medved je u svom obraćanju dao i politički okvir, ocijenivši kako je aktualna Vlada Republike Hrvatske najviše učinila za Hrvate u Bosni i Hercegovini nakon razdoblja prvog predsjednika Franje Tuđmana.
Govoreći o ratnom doprinosu, podsjetio je na zajedničke operacije Hrvatske vojske i HVO-a, istaknuvši kako su hrvatske snage odigrale ključnu ulogu u obrani od velikosrpske agresije.
Tijekom boravka u Mostaru sastao se i s predstavnicima braniteljskih udruga HVO-a te Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine. Na sastanku je potvrđena dosadašnja suradnja, uz naglasak na prava ratnih vojnih invalida i obitelji poginulih i nestalih branitelja, koji su uključeni u Zakon o hrvatskim braniteljima.
Obilježavanje obljetnice još je jednom otvorilo pitanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Unatoč formalnoj konstitutivnosti, politička praksa i dalje pokazuje da ravnopravnost ostaje jedno od ključnih otvorenih pitanja, na koje se redovito upozorava i iz Zagreba.
