Europska unija ove godine stavlja na raspolaganje 170,7 milijuna eura za projekte u biogospodarstvu, a natječaj se otvara 23. travnja i traje do 22. rujna. Pitanje je hoće li Hrvatska taj novac iskoristiti ili ga ponovno prepustiti drugima.
Uoči natječaja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva organizira informativni dan 15. travnja u Zagrebu, gdje će poduzetnici i istraživači dobiti upute kako se prijaviti.
Najveći projekti mogu dobiti do 20 milijuna eura. Financirat će se razvoj biorafinerija, alternativnih gnojiva, održivih proizvoda, novih prehrambenih izvora te inovacija u industriji i recikliranju. Manji projekti mogu dobiti do 6,5 milijuna eura, a dodatna sredstva predviđena su za prelazak industrije na kružne i održive procese.
Na papiru, ovo je golema prilika za hrvatsko gospodarstvo i znanstveni sektor.
U praksi, problem je već poznat. Hrvatska godinama ima slab učinak u povlačenju sredstava za ovakve projekte, dok najveći dio novca završava u razvijenijim državama koje imaju jače institucije i organiziraniji sustav prijava.
Ovo više nije pitanje informacija nego sposobnosti. Ako domaće tvrtke, fakulteti i institucije ponovno ostanu po strani, odgovornost neće biti na Bruxellesu nego na sustavu koji nije sposoban pretvoriti priliku u konkretan rezultat. U igri su milijuni, ali i dugoročna konkurentnost Hrvatske.
