U talijanskom nacionalnom parku Abruzzo, Lazio i Molise National Park u samo nekoliko dana pronađeno je čak 18 mrtvih vukova, a sve upućuje na trovanje kao uzrok pomora.
Prvo je otkriveno 10 lešina, a nakon pojačanih ophodnji pronađeno je još osam. Uprava parka odmah je posumnjala na otrovne mamce, što su dodatno potvrdile analize. Institut za zdravlje životinja u Teramu utvrdio je prisutnost poljoprivrednih pesticida u tijelima uginulih životinja.
U istragu su uključeni i tužitelji, a slučaj je izazvao reakciju na najvišoj razini. Talijanski ministar okoliša Gilberto Pichetto Fratin osudio je događaj kao ozbiljan i neprihvatljiv, naglasivši da su vukovi ključni za ravnotežu ekosustava.
Prema podacima Ispra, u Italiji živi oko 3300 vukova, dok je na razini Europska unija njihova populacija porasla na oko 23 tisuće, što je rast od 35 posto od 2016. godine.
No rast populacije donio je i nove sukobe. Procjenjuje se da vukovi godišnje usmrte oko 65.500 komada stoke u Europi, zbog čega je EU nedavno ublažila njihov status zaštite. Od 2026. u Italiji je dopušten ograničeni odstrjel do 160 jedinki godišnje.
Unatoč tome, ovaj slučaj izazvao je snažne reakcije. Ekološka organizacija Legambiente upozorava da je riječ o presedanu i opasnom obliku “uzimanja pravde u svoje ruke”.
Problem nije samo u vukovima. Otrovi postavljeni u prirodi predstavljaju izravnu prijetnju i drugim zaštićenim vrstama, ali i kućnim ljubimcima te ljudima. Posebno zabrinjava sudbina marsičkog smeđeg medvjeda, jedne od najugroženijih vrsta u Europi. Procjenjuje se da ih je ostalo tek oko 50.
Ovaj slučaj otvara ozbiljno pitanje kontrole na terenu. Dok institucije raspravljaju o regulaciji populacije, dio terena očito reagira samoinicijativno i nezakonito. Upravo u tom raskoraku između politike i stvarnosti leži najveći rizik za zaštitu prirode u Europi.
