Sve veća ovisnost o alatima umjetne inteligencije poput ChatGPT počinje imati mjerljive posljedice na ljudsko razmišljanje, upozoravaju istraživači.
U eksperimentu provedenom na Massachusetts Institute of Technology studenti su pisali eseje u tri skupine. Jedni su koristili AI, drugi internet pretragu, a treći su radili bez pomoći tehnologije.
Rezultati su jasni. Kod onih koji su koristili AI zabilježena je i do 55 posto manja moždana aktivnost u dijelovima odgovornima za kreativnost i obradu informacija. Istovremeno, mnogi se nakon pisanja nisu mogli sjetiti vlastitog teksta niti su imali osjećaj da su ga sami stvorili.
Problem nije samo pamćenje. Istraživanja upozoravaju na “kognitivno prepuštanje”, situaciju u kojoj korisnici bez propitivanja prihvaćaju odgovore koje daje umjetna inteligencija.
Sličan efekt zabilježen je i u praksi. Medicinski stručnjaci koji su koristili AI za analizu slučajeva nakon određenog vremena slabije su prepoznavali probleme bez pomoći sustava.
Dugoročne posljedice tek se istražuju, ali upozorenja su ozbiljna. Smanjena mentalna aktivnost povezuje se s većim rizikom kognitivnog pada.
Istodobno, sadržaj koji generira AI sve je sličniji. U obrazovanju se već bilježe radovi bez dubine i originalnosti, što dodatno otvara pitanje kvalitete znanja.
Zaključak je jednostavan. Umjetna inteligencija može pomoći, ali ne smije zamijeniti razmišljanje. Ako se granica prijeđe, gubi se ono što je ključna ljudska prednost, sposobnost samostalnog zaključivanja.
