Globalna vojna potrošnja u 2025. godini dosegnula je 2,88 bilijuna dolara, što je povećanje od 2,9 posto u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira. Riječ je o najvišoj razini potrošnje u povijesti.
U prosjeku to znači oko 350 dolara po stanovniku svijeta, što jasno pokazuje razmjere rasta ulaganja u obranu.
Najveći potrošač i dalje su Sjedinjene Američke Države s 954 milijarde dolara, što je više nego sljedećih šest država zajedno. Slijede Kina s 336 milijardi, Rusija sa 190 milijardi, Njemačka sa 114 milijardi i Indija s 92 milijarde dolara. Tih pet država čini 58 posto ukupne svjetske vojne potrošnje.
Podaci pokazuju i snažan rast u posljednjem desetljeću. Od 2016. do 2025. vojna potrošnja porasla je za 41 posto, uz ubrzanje nakon 2014. i početka novih geopolitičkih napetosti.
Europa bilježi značajan rast, posebno na istoku kontinenta gdje je potrošnja povećana za 173 posto. Rat u Ukrajini dodatno je ubrzao taj trend, a upravo Ukrajina ima najveći relativni rast izdvajanja po stanovniku.
Istodobno raste i globalna trgovina oružjem. U razdoblju od 2016. do 2025. prodano je oružje vrijedno 295 milijardi dolara. Sjedinjene Američke Države drže 39 posto tog tržišta, dok slijede Rusija, Francuska, Kina i Njemačka.
Unatoč rastu vojne potrošnje, većina država i dalje najviše izdvaja za zdravstvo i obrazovanje. Ipak, dio zemalja povećava vojna izdvajanja na štetu drugih sektora, što otvara pitanje dugoročnih prioriteta.
Ovakvi trendovi nam pokazuju jasnu promjenu globalnih odnosa. Svijet sve više ulaže u obranu, a rast vojnih proračuna prati i ubrzan razvoj novih tehnologija poput umjetne inteligencije, dronova i kibernetičkog ratovanja.
