Novi val inovacija trese Europu ,Hrvatska ne smije biti promatrač. European Institute of Innovation and Technology (EIT) osnovan je 2008. g. s jasnom misijom: kroz integraciju istraživanja, obrazovanja i poduzetništva potaknuti održivi gospodarski rast i konkurentnost Europske unije.
EIT djeluje kroz zajednice „Knowledge and Innovation Communities” (KIC-ovi) koje povezuju akademsku zajednicu, istraživače i industriju.
Za Hrvatsku je to i prilika i izazov. Prema podacima EIT-ovog programa „Regional Innovation Scheme” (RIS), u razdoblju 2021.–2023. kroz EIT-ove kanale za širenje inovacija Hrvatskoj je dodijeljeno značajno sredstava, podržani su brojni novi pothvati, a tisuće osoba sudjelovalo je u obrazovnim i usavršavajućim programima.
Ipak brojke su relativno skromne s obzirom na ukupni potencijal naše zemlje, osobito u regijama kao što je Slavonija koje trebaju snažniji poticaj da stanu na vlastite noge.
Zašto je to važno za Hrvatsku i „narodno”?
- Inovacija nije samo tehnološki pojam, već čin stvaranja novih vrijednosti: novih radnih mjesta, oslanjanja na domaće kapacitete, umrežavanja s Europom bez gubitka nacionalnog identiteta.
- Kada hrvatski poduzetnik, start-up ili istraživač zakorači, on ne mora biti kopija već originalna hrvatska priča: iz Slavonije, Dalmacije, Istre, Zagorja.
- Sustavna povezanost znanja, poduzetništva i društva (što EIT zagovara) odgovara i našem narativu: društvo koje ne samo da preživljava, već inovira, doprinosi i sudjeluje.
Što treba učiniti?
- Podizati svijest: Inovacija nije daleka stvar „negdje gore“, već dostupna i građanima, mladima, srednjim poduzetnicima.
- Poticati regije: Slavonija, Lika, Zagorje regije koje često ostaju na marginama trebaju bolji pristup znanju i kapitalu. Inovacija je način da se zadrže mladi i da se stvori održiva lokalna zajednica.
- Povezivati kulturu i tehniku: Nacionalna identitetska dimenzija nije u sukobu s tehnološkom modernizacijom naprotiv, ona može imati „hrvatski potpis“.
- Evaluirati i prilagoditi: Ne dovoljno je samo sudjelovati važno je vidjeti konkretne učinke: koliko je poduzeća prešlo u fazu komercijalizacije, koliko je radnih mjesta stvoreno lokalno, ne samo statistički u EU okvirima.
Zaključno Hrvatska ima priliku. Ali ona nije samo rezultat programskog fonda, već volje da se znanje i poduzetništvo spuste iz zagrebačkih laboratorija i inkubatora u svaki kraj zemlje. Inovacija nije luksuz ona je strateški put prema društvu i gospodarstvu koje može stajati na vlastitim nogama. U tom smislu, „narodno” upravo znači hrvatsko, autentično, buduće.
