Hrvatska bi uskoro mogla dobiti kaznu doživotnog zatvora za počinitelje najtežih kaznenih djela, a uz to i potpuno novi sustav nadzora osoba koje nakon odslužene kazne i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju društvu.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je paket zakonodavnih izmjena kojim država želi dodatno zaštititi građane od počinitelja najtežih zločina.
Najveća novost je uvođenje kazne doživotnog zatvora kao alternative postojećem dugotrajnom zatvoru. Prema prijedlogu, osuđenici bi mogli tražiti uvjetni otpust tek nakon najmanje 25 godina provedenih iza rešetaka, dok za kazneni progon i izvršenje takve kazne ne bi postojala zastara.
Drugi dio reforme odnosi se na stroži nadzor osoba koje odsluže zatvorsku kaznu. Sud bi, na temelju stručnih procjena i prijedloga kaznionica, mogao odrediti posebnu mjeru nadzora nakon izlaska iz zatvora, uz redovito preispitivanje opravdanosti njezina trajanja.
Treći i najznačajniji segment odnosi se na osobe koje su odslužile kaznu za najteža kaznena djela protiv života, tijela, osobne slobode ili spolnog integriteta, ali za koje stručnjaci procijene da i dalje predstavljaju visok sigurnosni rizik.
Za takve osobe predviđa se poseban zakon i smještaj u posebno ustrojenu ustanovu. O takvoj mjeri odlučivao bi sud, a njezina bi se opravdanost redovito preispitivala.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić pojasnila je kako se ne radi o osobama s dijagnosticiranim duševnim bolestima, nego o osobama kod kojih prevladavaju izražena nasilna obilježja ličnosti. Naglasila je da nova ustanova neće biti ni zatvor ni zdravstvena institucija, već poseban oblik tretmana temeljen na individualnom pristupu i procjeni rizika.
Predložene izmjene dolaze nakon višegodišnjih rasprava o tome pruža li postojeći sustav dovoljnu zaštitu građanima od višestrukih počinitelja najtežih kaznenih djela. Ako budu usvojene, Hrvatska će dobiti jedan od najstrožih modela kažnjavanja i nadzora visokorizičnih počinitelja u svojem pravosudnom sustavu, pri čemu će se nastojati uskladiti zaštita društva s europskim standardima zaštite ljudskih prava.
