Rijetki zemni elementi postaju novo geopolitičko bojište, a Japan predlaže zajednički odgovor G7 na kinesku dominaciju.
Dok je svijet posljednjih desetljeća najveću pozornost posvećivao nafti i plinu, u sjeni se razvijala nova ovisnost koja bi mogla obilježiti 21. stoljeće. Riječ je o rijetkim zemnim elementima i drugim kritičnim mineralima bez kojih danas nema električnih automobila, baterija, vjetroelektrana, umjetne inteligencije, poluvodiča ni suvremenih vojnih sustava. Upravo zbog toga Japan sve snažnije poziva zemlje G7 na zajedničko djelovanje kako bi se smanjila ovisnost o Kini, koja trenutačno dominira svjetskom proizvodnjom i preradom tih strateških sirovina.
U Tokiju smatraju da pitanje rijetkih zemnih elemenata više nije samo gospodarsko pitanje, nego pitanje nacionalne sigurnosti. Japanska zabrinutost nije nova. Još prije više od deset godina Kina je pokazala koliko snažan politički alat može postati kontrola nad kritičnim sirovinama. Danas, kada se globalna utrka za tehnološku i industrijsku prevlast dodatno zaoštrava, Japan upozorava da bi pretjerana ovisnost o jednom dobavljaču mogla predstavljati ozbiljan rizik za gospodarstva razvijenih zemalja.
Rijetki zemni elementi možda nisu poznati široj javnosti poput nafte ili plina, ali njihova važnost neprestano raste. Nalaze se u gotovo svim tehnologijama koje se smatraju ključnima za budućnost. Koriste se u proizvodnji baterija za električna vozila, pametnih telefona, naprednih računalnih sustava, satelita, radara i vojne opreme. Bez stabilne opskrbe tim sirovinama teško je zamisliti nastavak zelene tranzicije ili razvoj novih tehnologija.
Problem za zapadne zemlje leži u činjenici da Kina ne kontrolira samo značajan dio svjetskih nalazišta, nego prije svega dominira preradom tih materijala. Čak i kada se rude iskopavaju u drugim državama, često završavaju u kineskim postrojenjima za preradu prije nego što postanu upotrebljive za industriju. Upravo zbog toga mnogi stručnjaci smatraju da Kina posjeduje jednu od najvažnijih geopolitičkih poluga današnjice.
Zbog takve situacije Japan predlaže snažniju koordinaciju među članicama G7. Ideja je razviti alternativne izvore opskrbe, ulagati u nova nalazišta, povećati preradbene kapacitete izvan Kine te stvarati strateške zalihe ključnih sirovina. Cilj nije potpuno isključivanje Kine iz globalnih lanaca opskrbe, nego smanjenje ranjivosti koja proizlazi iz prevelike ovisnosti o jednom tržištu.
Sve više analitičara povlači paralelu s europskom energetskom krizom nakon ruske invazije na Ukrajinu. Mnoge države tada su shvatile koliko je opasno oslanjati se na jednog dominantnog dobavljača energenata. Danas se slična rasprava vodi o rijetkim zemnim elementima, samo što su u središtu pozornosti tehnologija, industrija i nacionalna sigurnost.
Upravo zato prijedlog Japana nadilazi pitanje trgovine i ekonomije. Riječ je o pokušaju stvaranja novog strateškog saveza koji bi zapadnim zemljama omogućio veću neovisnost u svijetu sve izraženijeg geopolitičkog nadmetanja. Ako je nafta obilježila 20. stoljeće, rijetki zemni elementi mogli bi obilježiti 21., a borba za kontrolu nad njima tek počinje.
