Hrvatska bi uskoro mogla dobiti doživotni zatvor i potpuno novi sustav nadzora nad počiniteljima najtežih kaznenih djela, najavio je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan gostujući u emisiji „U mreži Prvog“.
Riječ je o jednoj od najvećih promjena kaznenog sustava posljednjih godina, a povod za izmjene bili su slučajevi teških zločina koji su posljednjih mjeseci potresli hrvatsku javnost, uključujući i nedavno ubojstvo u Drnišu.
Habijan je pojasnio kako radna skupina priprema tri ključne promjene. Prva je uvođenje doživotnog zatvora, čime bi Hrvatska prestala biti među rijetkim članicama Europske unije koje nemaju takvu kaznu.
Druga se odnosi na promjenu sustava sigurnosnog nadzora. Umjesto da se odluka donosi na početku izdržavanja kazne, procjena bi se provodila neposredno prije izlaska osuđenika na slobodu.
Treća i najopsežnija promjena predviđa donošenje posebnog zakona za osobe koje su odslužile dugotrajne zatvorske kazne, ali ih stručnjaci i dalje smatraju opasnima za društvo.
Prema prijedlogu, psihijatri, psiholozi i socijalni radnici procjenjivali bi predstavlja li pojedinac i dalje ozbiljnu prijetnju. Ako bi zaključak bio pozitivan, sud bi mogao odrediti njegov smještaj u posebnu ustanovu izvan zatvorskog sustava. Takve procjene redovito bi se obnavljale.
Ministar je naglasio kako se ne radi o novom obliku kažnjavanja, nego o modelu koji već postoji u Njemačkoj, Austriji, Belgiji i Norveškoj. Kao primjer naveo je Njemačku, gdje se trenutačno na taj način nadzire oko 80 osoba.
Predloženi model zadržava i mogućnost uvjetnog otpusta nakon 25 godina zatvora, što je prema riječima ministra među najstrožim rješenjima u Europi te istodobno zadovoljava standarde Europskog suda za ljudska prava.
Habijan je podsjetio da je počinitelj ubojstva u Drnišu odslužio punu kaznu od 15 godina zatvora te da država nakon toga nije imala nikakvu zakonsku mogućnost zadržati ga pod nadzorom. Upravo takve situacije novi bi zakon trebao spriječiti u budućnosti.
Rasprava o doživotnom zatvoru otvara jedno od najosjetljivijih pitanja hrvatskog pravosuđa. Dok jedni upozoravaju na ljudska prava i mogućnost rehabilitacije, zagovornici izmjena smatraju da država mora imati mehanizme zaštite građana od osoba za koje stručnjaci procjenjuju da i nakon odslužene kazne predstavljaju ozbiljnu prijetnju društvu.
