Japan je podigao ključnu kamatnu stopu na jedan posto, najvišu razinu u posljednjih 31 godinu, čime je službeno nastavio prekid politike jeftinog novca koja je obilježila japansko gospodarstvo više od dva desetljeća.
Odluku je donijela Banka Japana nakon snažnog rasta cijena energije i pojačanih inflacijskih pritisaka povezanih s krizom na Bliskom istoku.
Nova kamatna stopa povećana je s 0,75 na jedan posto. Iako se na prvi pogled ne čini velikom, riječ je o najvišoj japanskoj kamati od 1995. godine i važnom signalu financijskim tržištima.
Japan je desetljećima bio simbol gotovo nultih kamata. Nakon gospodarske krize i pucanja nekretninskog balona tijekom 1990-ih, japanske vlasti održavale su iznimno niske troškove zaduživanja kako bi potaknule gospodarstvo.
No okolnosti su se promijenile. Veleprodajne cijene u svibnju porasle su više od šest posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je najveći rast u posljednje tri godine. Posebno su poskupjeli energenti, a Japan je među državama koje snažno ovise o uvozu nafte i plina.
Povećanje kamata trebalo bi pomoći u obuzdavanju inflacije i jačanju japanskog jena, koji je posljednjih godina oslabio prema američkom dolaru i euru.
Istodobno, skuplje zaduživanje moglo bi usporiti dio investicija i povećati troškove financiranja za poduzeća i državu.
Odluka Tokija važna je i izvan Japana. Riječ je o trećem najvećem gospodarstvu svijeta, pa svaka promjena monetarne politike utječe na globalna financijska tržišta, tečajeve i investicijske tokove. Nakon više od 30 godina Japan okreće novu stranicu svoje gospodarske politike, a posljedice tog poteza osjećat će se daleko izvan njegovih granica.
