Građani Hrvatske u svibnju su nastavili osjećati pritisak rasta cijena. Prema najnovijim podacima, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju bile su 5,2 posto više nego u svibnju prošle godine, iako su na mjesečnoj razini u prosjeku pale za 0,3 posto.
Najveći rast zabilježen je u prijevozu, gdje su cijene porasle čak 12,5 posto. Odmah iza toga slijede troškovi stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, koji su u godinu dana porasli za 11,8 posto.
Poskupjela su i alkoholna pića i duhan, za 7,5 posto, dok su cijene u restoranima i smještajnim objektima porasle za 6,1 posto. Više cijene bilježe i zdravstvene usluge, rekreacija i kultura te financijske usluge.
Hrana i bezalkoholna pića poskupjeli su 1,4 posto na godišnjoj razini, što je znatno manje od rasta u pojedinim drugim kategorijama, ali i dalje predstavlja dodatni trošak za kućne proračune.
S druge strane, dio proizvoda pojeftinio je. Cijene odjeće i obuće bile su niže za 3 posto, dok su blago pale i cijene pokućstva te usluga obrazovanja.
Promatrajući glavne sastavnice inflacije, najveći godišnji rast zabilježen je kod energije, koja je poskupjela 16,8 posto. Usluge su bile skuplje za 7,9 posto, a kategorija hrane, pića i duhana za 2,3 posto.
Na mjesečnoj razini energija je pojeftinila 2 posto, što je glavni razlog blagog pada ukupnog indeksa potrošačkih cijena u odnosu na travanj.
Podaci pokazuju da se inflacijski pritisci u Hrvatskoj nisu zaustavili. Iako je rast cijena hrane usporio, snažan rast troškova prijevoza, energije i stanovanja i dalje opterećuje građane. Upravo su to kategorije koje najviše utječu na svakodnevni život, zbog čega velik dio građana i dalje ima osjećaj da troškovi života rastu brže od primanja.
