Dok se većina Europe tek priprema za glavni dio žetvene sezone, poljoprivrednici u Slovačkoj već su izašli u polja. Ovogodišnja žetva ječma i graška počela je čak dva tjedna ranije nego što je uobičajeno, a razlog nije rekordna proizvodnja nego jedna od najtežih suša posljednjih desetljeća.
Prema podacima Slovačke poljoprivredne i prehrambene komore, travanj je bio najsušniji otkako se u toj zemlji vode meteorološka mjerenja, odnosno gotovo stoljeće i pol. Nedostatak oborina nastavio se tijekom svibnja i početkom lipnja, što je ubrzalo sazrijevanje usjeva i natjeralo proizvođače na raniji početak žetve.
Na navodnjavanim površinama stanje je još uvijek relativno stabilno, no na brojnim parcelama bez sustava navodnjavanja poljoprivrednici već očekuju slabije prinose. Upravo bi manji prinosi mogli postati najveći problem jer utječu na ukupnu ponudu žitarica i stočne hrane.
Posljednjih godina europska poljoprivreda sve se češće suočava s vremenskim ekstremima. Duga sušna razdoblja smjenjuju se s obilnim oborinama, a proizvođači upozoravaju da je planiranje proizvodnje postalo znatno teže nego prije deset ili petnaest godina.
Sve više gospodarstava zato ulaže u navodnjavanje i traži sorte otpornije na sušu. Međutim, takva ulaganja zahtijevaju vrijeme i novac, a mnogi manji proizvođači teško ih mogu pratiti bez dodatne pomoći države ili europskih fondova.
Iako se vijest odnosi na Slovačku, upozorenje je itekako relevantno i za Hrvatsku. Slavonija, Baranja i drugi poljoprivredni krajevi posljednjih godina također bilježe sve češće suše i nagle vremenske promjene koje izravno utječu na prinose.
Ako se ovakav trend nastavi, pitanje navodnjavanja više neće biti razvojni projekt nego pitanje opstanka dijela europske poljoprivrede. A kada proizvodnja hrane postane neizvjesna, posljedice na kraju osjećaju i proizvođači i građani kroz više cijene na policama trgovina.
