Američki predsjednik Donald Trump ponovno je zaoštrio odnose sa saveznicima iz NATO-a, upozorivši da bi Sjedinjene Države mogle preispitati svoju sigurnosnu potporu državama članicama koje, prema njegovu mišljenju, nisu dovoljno podržale američku politiku prema Iranu, javlja Reuters
Trump je posljednjih mjeseci više puta izrazio nezadovoljstvo zbog toga što europske članice Saveza nisu aktivnije sudjelovale u operacijama povezanima s Iranom i osiguravanju plovidbe kroz Hormuški tjesnac. U ožujku je čak optužio pojedine saveznike za nedostatak solidarnosti, poručivši da je „šokantno“ što SAD ostaje gotovo sam u suočavanju s iranskom prijetnjom.
Prema pisanju Wall Street Journala, u Bijeloj kući razmatrani su i konkretni potezi protiv članica koje Washington smatra nedovoljno kooperativnima. Među opcijama su premještanje američkih vojnika iz pojedinih europskih država te moguće zatvaranje nekih vojnih baza. Kao zemlje koje su bile sklonije američkim zahtjevima spominju se Poljska, Rumunjska, Litva i Grčka.
Trump je upozorio da NATO ne može biti „jednosmjerna ulica“ u kojoj Sjedinjene Države snose najveći teret obrane, dok saveznici ne pružaju potporu kada je Washingtonu potrebna. Analitičari ističu da američki predsjednik ne mora formalno napustiti Savez kako bi ograničio američku vojnu pomoć ili smanjio angažman prema pojedinim članicama.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte pokušao je umanjiti napetosti, ističući da Savez ostaje čvrst te da se postojeće američke vojne prilagodbe odnose prije svega na planiranje i preraspodjelu resursa, a ne na trenutačno povlačenje američkih snaga iz Europe, navodi AP News.
Europske članice, s druge strane, podsjećaju da NATO nije bio konzultiran prije američkih akcija protiv Irana te da obveze kolektivne obrane iz članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora ne podrazumijevaju automatsko sudjelovanje u vojnim operacijama koje nisu rezultat napada na neku od članica Saveza.
