Hrvatska želi postati jedno od najvažnijih energetskih i prometnih čvorišta ovog dijela Europe, a u tijeku je investicijski ciklus vrijedan 550 milijuna eura za razvoj plinske infrastrukture, poručio je premijer Andrej Plenković tijekom predavanja na Munk School of Global Affairs and Public Policy u Torontu.
Govoreći o novim geopolitičkim odnosima, Plenković je istaknuo kako današnji međunarodni utjecaj više ne ovisi isključivo o veličini države, nego o njezinoj sposobnosti da gradi savezništva, razvija strateške projekte i prilagođava se globalnim promjenama.
Kao jedan od najvažnijih hrvatskih projekata izdvojio je LNG terminal na Krku koji je posljednjih godina postao važan dio europske energetske sigurnosti. Naglasio je kako Hrvatska više nije samo potrošač energije, nego država koja aktivno sudjeluje u opskrbi susjednih zemalja i jačanju energetske neovisnosti Europe.
Uz LNG terminal, Hrvatska razvija i nove energetske projekte, među kojima su ulaganja u plinsku mrežu, obnovljive izvore energije, vodikove tehnologije te buduće nuklearne projekte. Premijer je podsjetio i na projekt DONES, jedan od najvažnijih europskih znanstvenih projekata povezanih s budućom proizvodnjom energije nuklearnom fuzijom.
Govoreći o gospodarstvu, istaknuo je kako je hrvatski BDP po stanovniku u posljednjih deset godina porastao s oko 11.000 na 24.000 eura, dok je kreditni rejting države prvi put dosegnuo razinu A.
Plenković je podsjetio da je Hrvatska danas članica Europske unije, NATO-a, Schengenskog prostora i europodručja, a očekuje se i završetak procesa pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) tijekom 2026. godine.
Poseban dio predavanja odnosio se na odnose Hrvatske i Kanade. Premijer je naglasio kako više od 250 tisuća Hrvata u Kanadi predstavlja važan most između dviju država te dodatni potencijal za gospodarsku i investicijsku suradnju.
Istaknuo je i važnost Inicijative triju mora koja okuplja 13 država Europske unije između Baltika, Jadrana i Crnog mora te predstavlja tržište od gotovo 160 milijuna stanovnika.
Plenković je zaključio kako se Hrvatska u vremenu globalnih kriza i sigurnosnih izazova ne želi zatvarati u sebe, nego jačati međunarodna partnerstva i graditi poziciju države koja povezuje različite dijelove Europe.
Za Hrvatsku to znači nastavak ulaganja u energetiku, prometnu infrastrukturu, obranu i nove tehnologije, područja koja će u idućim godinama imati ključnu ulogu u gospodarskom i sigurnosnom razvoju zemlje.
