Europsko gospodarstvo i dalje ne uspijeva uhvatiti zamah. Najnoviji podaci pokazuju da se gospodarska aktivnost u europodručju smanjuje već treći mjesec zaredom, što ponovno otvara pitanje ulazi li najveće europsko tržište u novo razdoblje usporavanja.
Preliminarni podaci S&P Globala pokazuju da je kompozitni PMI europodručja u lipnju porastao na 49,5 bodova s 48,5 bodova iz svibnja. Iako je riječ o blagom poboljšanju, vrijednost ispod granice od 50 bodova i dalje označava pad gospodarske aktivnosti.
Najveći problem i dalje predstavlja uslužni sektor, koji čini okosnicu europskog gospodarstva. Uslužni PMI porastao je na 48,9 bodova, ali je i dalje u zoni kontrakcije. Istodobno je proizvodni sektor ostao iznad granice rasta s 51,3 boda.
Posebnu zabrinutost izaziva stanje u Njemačkoj. Najveće europsko gospodarstvo zabilježilo je najbrži pad aktivnosti u posljednjih 18 mjeseci. Njemački PMI pao je na 48 bodova, dok je uslužni sektor skliznuo na najnižu razinu od studenoga 2022. godine.
Pozitivna vijest je da su inflacijski pritisci oslabili zahvaljujući nižim cijenama energije, a poslovno povjerenje blago se oporavilo nakon višemjesečnog pada. Ipak, broj novih narudžbi i dalje se smanjuje, što upućuje na nastavak opreza među poduzetnicima i potrošačima.
Za Hrvatsku ovakvi podaci nisu samo statistika iz Bruxellesa. Više od dvije trećine hrvatske robne razmjene vezano je uz države Europske unije. Kada usporava Njemačka, Francuska ili Italija, posljedice prije ili kasnije osjete i hrvatski izvoznici, poduzetnici i radnici.
Upravo zato najnoviji podaci predstavljaju upozorenje da europski gospodarski oporavak još nije siguran te da bi druga polovica godine mogla biti znatno izazovnija nego što se očekivalo.
