Hrvatski robni izvoz dosegnuo je 25,7 milijardi eura, a domaće tvrtke još jednom su pokazale da upravo izvozni sektor ostaje jedan od najjačih pokretača gospodarskog rasta. Poručeno je to na 21. konvenciji Hrvatskih izvoznika, gdje su dodijeljene prestižne nagrade „Zlatni ključ“ za najbolje izvoznike u 2025. godini.
Titulu najboljeg velikog izvoznika osvojio je Ericsson Nikola Tesla, dok je među srednjim poduzećima najuspješniji bio Decospan Mato Furnir. Nagradu za najboljeg malog i mikro izvoznika dobila je tvrtka Proizvodnja PG.
Posebno priznanje za tehnološki proboj na inozemnim tržištima pripalo je osječkoj tvrtki Orqa, koja posljednjih godina ostvaruje značajan međunarodni uspjeh u području naprednih tehnologija i bespilotnih sustava.
Za najinovativnijeg izvoznika proglašen je Altpro, dok je najboljim izvoznim obrtnikom proglašen Žarko Ban i njegov obrt Hi-Kon.
Dodijeljene su i nagrade izvoznicima na pojedinim tržištima. Končar energetski transformatori proglašen je najboljim izvoznikom u Kanadu, Podravka u Bosnu i Hercegovinu, Pliva u Sjedinjene Američke Države, Belupo u Slovačku, a Vertiv Croatia u Saudijsku Arabiju.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić istaknuo je da je hrvatski robni izvoz od ulaska Hrvatske u Europsku uniju povećan dva i pol puta.
Posebno je naglasio rast izvoza usluga izvan turizma. Prihodi hrvatskih tvrtki na inozemnim tržištima u sektorima poput informacijskih tehnologija, poslovnih usluga i inženjeringa u posljednjih su trinaest godina učetverostručeni te danas dosežu približno šest milijardi eura.
Predsjednik Udruge Hrvatski izvoznici Davor Baković upozorio je kako se europsko gospodarstvo suočava s novim izazovima, među kojima su geopolitička nestabilnost, energetska neizvjesnost i sve izraženiji nedostatak radne snage.
Upravo zato izvoznici upozoravaju da će sljedećih godina najveći problem hrvatskog i europskog gospodarstva biti manjak ljudi, a ne manjak poslova.
Rezultati domaćih izvoznika pokazuju da hrvatske tvrtke mogu uspješno konkurirati na svjetskim tržištima. Međutim, daljnji rast ovisit će o ulaganjima u tehnologiju, inovacije i ljudske potencijale, bez kojih će biti teško zadržati sadašnji tempo razvoja i jačanja hrvatskog gospodarstva.
