Američki predsjednik Donald Trump naredio je novi val zračnih napada na Iran samo nekoliko dana nakon što je Kongres izglasao rezoluciju kojom od njega traži prekid vojnih operacija ili prethodno odobrenje zakonodavne vlasti. Time se otvorilo jedno od najozbiljnijih ustavnopravnih pitanja njegova mandata – može li predsjednik nastaviti ratne operacije unatoč protivljenju Kongresa? O svemu opširno piše Al Jazeera.
Novi američki napadi izvedeni su nakon što je Washington optužio Iran za napad na trgovački brod u Hormuškom tjesnacu. Teheran je odgovorio raketnim napadima na američke vojne objekte u Bahreinu i Kuvajtu, čime je dodatno narušeno primirje dogovoreno sredinom lipnja.
Istodobno se nastavljaju izraelske vojne operacije u Libanonu, zbog čega raste bojazan da bi se sukob mogao ponovno proširiti na cijelu regiju.
Kongres poručio: Zaustavite rat ili tražite odobrenje
Američki Senat i Zastupnički dom usvojili su rezoluciju kojom od predsjednika zahtijevaju da prekine vojne operacije protiv Irana ili za njih zatraži posebno odobrenje Kongresa.
Rezolucija se poziva na Zakon o ratnim ovlastima iz 1973. godine, kojim se nastoji ograničiti mogućnost predsjednika da samostalno vodi dugotrajne vojne operacije bez suglasnosti zakonodavne vlasti.
Demokratski zastupnik Ro Khanna optužio je Trumpa da je novim napadima prekršio odluku Kongresa te najavio mogućnost sudskog postupka protiv predsjednika.
Bijela kuća: Predsjednik nije prekršio zakon
Trumpova administracija odbacuje optužbe tvrdeći da rezolucija nema obvezujuću pravnu snagu te da predsjednik ima ustavne ovlasti narediti ograničene vojne akcije radi zaštite američkih interesa.
Trump je rezoluciju nazvao politički motiviranom te je javno kritizirao republikanske zastupnike koji su podržali njezino donošenje.
Spor bi mogao završiti pred sudovima
Pravni stručnjaci smatraju kako bi upravo američki sudovi mogli odlučiti je li predsjednik prekoračio svoje ustavne ovlasti.
Istodobno dio analitičara upozorava da Kongres raspolaže i drugim mehanizmom pritiska – može uskratiti financiranje vojnih operacija ako procijeni da predsjednik djeluje protivno njegovoj odluci.
Novi rizik za Bliski istok i svjetsko gospodarstvo
Iran tvrdi da američki napadi predstavljaju kršenje memoranduma o razumijevanju potpisanog sredinom lipnja te najavljuje odgovor ako Washington nastavi vojne operacije.
Posebna zabrinutost odnosi se na Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi velik dio svjetskog izvoza nafte. Svaka nova eskalacija mogla bi izazvati novi rast cijena energenata i dodatno pogoditi svjetsko gospodarstvo.
Sve izraženiji sukob između Bijele kuće i Kongresa tako više nije samo političko pitanje. On bi mogao postati presedan koji će odrediti granice predsjedničkih ovlasti u budućim američkim vojnim intervencijama.
