Nakon Australije, sve više država uvodi ili priprema zabranu korištenja društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina. Ujedinjeno Kraljevstvo posljednje je najavilo uvođenje dobne granice, dok tehnološki divovi ulažu stotine milijuna eura kako bi zaustavili sve strožu regulaciju. O tome opširno piše britanski Guardian.
Rastuća zabrinutost zbog utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje djece dovela je do velikog zaokreta u politici brojnih država. Nakon što je Australija prošle godine postavila presedan zabranom pristupa platformama poput Facebooka, Instagrama, TikToka, YouTubea, Snapchata i mreže X za mlađe od 16 godina, sličnim putem krenule su i druge zemlje.
Ujedinjeno Kraljevstvo planira zabranu uvesti do proljeća 2027., dok Kanada priprema gotovo identičan model. Ograničenja ili slične zakone razmatraju i Francuska, Norveška, Austrija, Indonezija i Malezija, dok je Brazil dodatno zabranio korištenje mobitela u školama te ograničio pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 16 godina bez roditeljskog nadzora.
Bivši zaposlenik Mete: Roditelji strahuju od trenutka kada djeca dobiju mobitel
Guardian prenosi izjavu Artura Béjara, bivšeg visokog inženjera Mete i zviždača koji je posljednjih godina razgovarao s roditeljima diljem svijeta.
“Još nisam upoznao roditelja koji se ne boji dana kada će njegovo dijete postati dovoljno staro za društvene mreže. Isto tako, gotovo da nema mladog čovjeka koji nije doživio neko neugodno ili štetno iskustvo na internetu koje se moglo spriječiti”, rekao je Béjar.
On smatra kako su upravo same tehnološke kompanije svojim potezima izgubile povjerenje javnosti.
“Platforme iz dana u dan pokazuju zašto im ljudi više ne vjeruju”, poručio je.
Meta odbacuje optužbe
Meta je odbacila kritike i najavila žalbe na sudske presude donesene u Sjedinjenim Američkim Državama, prema kojima je tvrtka odgovorna za razvoj proizvoda koji kod mladih potiču ovisnost.
Iz kompanije tvrde kako se problemi mentalnog zdravlja mladih ne mogu svesti samo na društvene mreže te ističu da nastavljaju razvijati sigurnosne alate za zaštitu djece i adolescenata.
Milijuni eura ulažu se u lobiranje
Dok države pripremaju nove zakone, tehnološke kompanije pojačavaju politički pritisak.
Prema podacima koje navodi Guardian, najveće tehnološke tvrtke prošle su godine u Europskoj uniji na lobiranje potrošile oko 150 milijuna eura, što je trećinu više nego prije dvije godine. Meta je bila najveći pojedinačni ulagač s oko 10 milijuna eura.
Slična situacija je i u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se velike tehnološke kompanije protive Zakonu o sigurnosti djece na internetu (Kids Online Safety Act), koji bi platformama nametnuo znatno strože obveze zaštite maloljetnika.
Društvene mreže izgubile potporu javnosti
Analitičari smatraju kako se dogodio preokret u javnom mišljenju.
Theo Bertram, bivši direktor TikToka i danas analitičar britanskog think tanka Social Market Foundation, ocijenio je kako je svijet došao do prijelomne točke.
“Kada zemlje poput Australije i Ujedinjenog Kraljevstva krenu istim putem, više nije riječ o izoliranim slučajevima nego o globalnom trendu”, rekao je Bertram.
Dodao je kako tehnološke kompanije više ne vode bitku samo s regulatorima nego i s javnošću.
“Velike tehnološke tvrtke gube potporu građana, a političari će sve češće odgovarati upravo na raspoloženje birača”, upozorio je.
Hoće li zabrane postati novo globalno pravilo?
Sve više vlada zaključuje da koristi društvenih mreža za mlađe od 16 godina više ne nadmašuju rizike. Umjesto parcijalnih ograničenja, države se sve češće odlučuju za najradikalnije rješenje – potpunu zabranu pristupa najmlađima.
Ako se ovaj trend nastavi, društvene mreže u idućih nekoliko godina mogle bi postati dostupne tek nakon navršene 16. godine života u velikom broju država diljem svijeta.
