Globalna tržišta ušla su u prosinac uz pojačanu nervozu: dionice klize, prinosi na obveznice rastu, a kriptovalute bilježe jedan od najslabijih početaka mjeseca ove godine. Iako nema jasnog okidača nove velike krize, kombinacija viših kamatnih stopa, uporne inflacije i hlađenja euforije oko umjetne inteligencije pritišće raspoloženje ulagača.
U Sjedinjenim Državama ključni indeksi Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq nakon niza dobitničkih dana okrenuli su se silaznom trendu, a terminski ugovori i jutros su u blagom minusu. Investitori odmjeravaju koliko još prostora ima za rast nakon višemjesečnog uspona te hoće li očekivani ciklus snižavanja kamatnih stopa doći onako brzo kako se donedavno vjerovalo. Istodobno, novo jačanje prinosa na američke državne obveznice podsjeća da je cijena novca i dalje visoka te da se dioničke valuacije moraju natjecati s atraktivnijim i sigurnijim prinosima u obveznicama.
Dodatnu neizvjesnost donosi Japan. Prinosi na japanske državne obveznice skočili su na najviše razine u gotovo dva desetljeća nakon signala iz Bank of Japan da bi novo podizanje kamatnih stopa moglo uslijediti već ovog mjeseca. Zaokret jedne od ključnih svjetskih središnjih banaka pogađa u srž popularnih carry trade strategija, u kojima se ulaganja financiraju jeftinim jenom. Potencijalno povlačenje takvog kapitala može izazvati šire smanjenje izloženosti rizičnijim klasama imovine, od američkih tehnoloških dionica do kriptovaluta.
Bitcoin je ovih dana postao simbol promjene sentimenta. Nakon što je prije nekoliko tjedana dosegnuo nove povijesne vrhunce, najveća svjetska kriptovaluta sada je više od 30 posto ispod listopadskog maksimuma. U ponedjeljak je zabilježen pad veći od 7 posto, što je pogodilo i dionice kripto burzi te rudarskih kompanija. Ulagači koji su računali na tradicionalni božićni rally na kripto tržištu sada se pitaju hoće li godina završiti u znaku korekcije, unatoč očekivanjima da će američka središnja banka u 2026. olabaviti monetarnu politiku.
Ni Europa nije pošteđena. Londonski FTSE 100 i drugi vodeći europski indeksi bilježe padove, pri čemu je sektor nekretnina pod posebnim pritiskom zbog osjetljivosti na visoke kamate. Banka Engleske, uz standardna upozorenja o inflacijskim rizicima, sve otvorenije upozorava i na moguće precjenjivanje tehnoloških dionica, osobito onih vezanih uz umjetnu inteligenciju. Time se dodatno hladi narativ o AI dionicama kao sigurnom receptu za neprekidan rast.
Na robnim tržištima slika je mješovita. Nafta zadržava dobitke zahvaljujući geopolitičkim napetostima i problemima u opskrbi, dok su zlato i srebro blago korigirani nakon snažnog rasta. Posebnu pozornost privlači bakar, čija je cijena dosegnula nove rekorde zbog strahova od budućeg manjka ponude. Taj je trend dugoročni indikator da industrija i dalje računa na ubrzanje energetske tranzicije i snažnu potražnju za zelenim metalima.
Kada se svi signali zbroje, početak prosinca više nalikuje provjeri realnosti nego početku nove globalne krize. Ulagači balansiraju između nade da je najgori dio inflacijskog ciklusa iza nas i straha da su cijene imovine otišle predaleko. Svaka nova objava podataka o inflaciji, zaposlenosti i industrijskoj aktivnosti u SAD-u, Kini i Europi tako postaje okidač za nagla dnevna kolebanja.
Za male ulagače poruka je jasna. Stručnjaci upozoravaju da ne treba trčati za kratkoročnim skokovima niti paničariti zbog jednog lošeg tjedna, već pažljivo upravljati koncentracijom rizika. Diversifikacija po klasama imovine i regijama, ograničavanje izloženosti visoko volatilnim segmentima poput kripta te prihvaćanje činjenice da je i dosadna obveznica ponovno postala relevantna teme su koje bi mogle obilježiti kraj 2025. i ulazak u 2026. godinu.
