U budućnosti bi se deportacije trebale provoditi učinkovitije. To sada planiraju države članice EU-a. Osobe bez prava ostanka također će se suočiti s novim obvezama, pišu njemački mediji.
Države članice EU-a žele povećati pritisak na odbijene tražitelje azila i učinkovitije obrađivati deportacije. U tu svrhu, osobe bez prava boravka suočit će se s novim obvezama i smanjenjem naknada zbog nedostatka suradnje s vlastima, kako su države članice najavile nakon postizanja dogovora na sastanku europskih ministara unutarnjih poslova u Bruxellesu, navodi Fenix magazin.
Prema novim pravilima, tražitelji azila mogu biti vraćeni izravno na vanjske granice EU-a ako njihov zahtjev nema izgleda za uspjeh. Odbijeni tražitelji azila koji se ne mogu vratiti u svoju zemlju podrijetla mogu biti deportirani u centre za repatrijaciju u trećim zemljama.
Države su također postigle dogovor o raspodjeli tražitelja azila i doprinosima tzv. fondu solidarnosti. Unutar Europske unije, 21.000 tražitelja azila bit će premješteno u drugu državu članicu kako bi se rasteretile zemlje EU pod posebnim pritiskom, kako su se dogovorili ministri unutarnjih poslova EU na svom sastanku u Bruxellesu.
Budu li usvojene, mjere će značiti sljedeće: Otvaranje centara izvan granica EU-a u koje bi se slali migranti čiji su zahtjevi za azil odbijeni, takozvanih “centra za povratak”, strože kazne za migrante koji odbijaju napustiti europski teritorij, uključujući i dulja razdoblja pritvora te vraćanje migranata u zemlje koje nisu njihove zemlje podrijetla, ali koje Europa smatra “sigurnima”.
Na ove mjere zgrozili su se aktivisti koji rade s migrantima. „Umjesto da ulaže u sigurnost zaštitu i uključivost, EU bira politike koje će gurnuti još više ljudi u opasnost i pravni limbo“, rekla je Silvia Carta iz PICUM-a, nevladine organizacije koja pruža zaštitu nedokumentiranim migrantima.
Unatoč zabrinutosti, postoji podrška zastupnika desnog centra i krajnje desnice, koji su već dali početno zeleno svjetlo u Europskom parlamentu. Bit će vrlo teško dogovoriti se o raspodjeli o raspodjeli najmanje 30.000 tražitelja azila. Taj potez dio je novog sustava “solidarnosti” koji pomaže u smanjenju pritiska na zemlje koje bilježe velik broj dolazaka, poput Grčke i Italije.
U svojoj analizi, Europska komisija identificira Grčku i Cipar, kao i Španjolsku i Italiju, kao zemlje koje imaju pravo na solidarnost od drugih država članica EU sljedeće godine zbog visokog migracijskog pritiska. Države članice EU koje će vjerojatno morati prihvatiti migrante iz drugih zemalja ili dati druge doprinose solidarnosti prema novim pravilima uključuju zemlje poput Švedske, Portugala, Mađarske, Rumunjske i Luksemburga.
Broj novih tražitelja azila unutar Europske unije, kao i u državama koje nisu članice Norveškoj i Švicarskoj, ukupno je opao u prvoj polovici ove godine, pišu njemački mediji.
Do kraja lipnja u skupini od 29 zemalja registrirano je ukupno 399.000 novih zahtjeva za azil uz 27 država članica EU-a, uključene su i Norveška i Švicarska. U usporedbi s prvom polovicom 2024., to predstavlja smanjenje od 114.000, odnosno 23 posto.
Agencija Europske unije za tražitelje azila (EUAA) ističe velik broj neriješenih zahtjeva za azil u Njemačkoj. S 213.000 neriješenih slučajeva, Njemačka ima treći najveći broj otvorenih zahtjeva nakon Španjolske (252.000) i Italije (227.000).
