Običaj sijanja pšenice na blagdan svete Lucije, 13. prosinca, jedan je od najljepših i najtoplijih adventskih običaja u hrvatskoj tradiciji. Zrna pšenice posijana u plitku posudu i zalijevana s malo pažnje simbol su novog života, nade i obilja, ali i duhovne priprave za Božić. Kako pšenica raste do Badnjaka, tako se u obiteljima njeguje strpljenje, tišina i iščekivanje Kristova rođenja.
Zelena pšenica često se na Badnjak veže hrvatskom trobojnicom ili ukrašava svijećom, povezujući vjeru, obitelj i identitet. Iako jednostavan, ovaj običaj nosi snažnu poruku: da se najveće vrijednosti rađaju iz skromnosti, brige i vjere u rast koji dolazi – polako, ali sigurno.
Sveta Lucija, djevica i mučenica iz Sirakuze, jedna je od najštovanijih svetica u kršćanskoj tradiciji. Njezino ime, koje dolazi od latinske riječi lux – svjetlo, simbolizira pobjedu vjere nad tamom i razlog je zašto se njezin blagdan slavi upravo u najmračnijem dijelu godine. Smatra se zaštitnicom vida i svjetla, ali i znakom nade, ustrajnosti i vjernosti savjesti unatoč progonima.
Izreka kaže: Sveta Luce, pokaži nam sunce!
