Kolektivni “Zapad”, koji je u velikoj mjeri napustio svoje kršćanske europske korijene, prihvatio je progresivne ideologije kao dominantnu silu. Ovu novu ideologiju možemo nazvati progresivni islamski socijalizam. Ona se očituje kroz dvostruke standarde: zapadne zemlje osuđuju Izrael zbog prava na samoobranu protiv Hamasa, Hezbollaha i drugih islamskih terorističkih grupa, kritizirajući izgradnju naselja, dok istovremeno omogućuju dolazak milijuna migranata iz muslimanskih zemalja, često bez adekvatne provjere dokumenata.
Gradovi poput Londona, Birminghama, Pariza i Hamburga suočavaju se s izazovima integracije i getoizacije. Zapadni lideri poput Emmanuela Macrona, Keira Starmera, Justina Trudeaua, Friedricha Merza, (bivše kancelarke Angele Merkel, ili Joea Bidena) te Anthonyja Albanesea u Australiji, doprinijeli su ovim procesima. Oni nisu konzultirali građane o masovnoj imigraciji iz zemalja poput Pakistana, Afganistana, Somalije, Sirije i muslimanskih afričkih država, često pod izgovorom humanitarnih razloga, čak i kada rat nije bio prisutan.
Demografska struktura zapadnih demokracija značajno se promijenila, uvodeći nove kulturne i vrijednosne dinamike. Globalni indeks terorizma pokazuje da je većina terorističkih akata povezana s islamskim ekstremističkim grupama. Zapadni lideri često kritiziraju desničarske grupe, dok podaci ukazuju na potpunu prevagu islamskog terorizma. Napadi poput onog na Bataclan u Parizu 2015. i nedavnog antisemitskog pokolja u Bondiju u Sydneyu 2025. ilustriraju duboke izazove, uključujući porast antisemitizma, koji se širi pod plaštem demokracije i ljudskih prava.
Dvostruki standardi u politici prema Izraelu i imigraciji
Progresivni islamski socijalizam vidljiv je u dvostrukim standardima. Zapad osuđuje Izrael zbog samoobrane, dok tolerira masovnu imigraciju iz muslimanskih zemalja. Od 2010. do 2023. u Europu je stiglo više od 3 milijuna muslimanskih migranata, s vrhuncem 2015. i 2016. godine. Ova imigracija koncentrirala se u velikim gradovima, dovodeći do getoiziranih područja. Integracija u europskim zemljama bila je potpuno neuspješna.
Lideri poput Angele Merkel (koja je 2015. otvorila granice), Macrona, Starmera i Trudeaua olakšali su masovnu imigraciju bez širokih konzultacija. Ove politike dovele su do drastičnih demografskih promjena i uvođenja novih vrijednosti, uključujući radikalnije elemente.
Terorizam i njegovi korijeni
Prema Globalnom indeksu terorizma 2025., Islamska država bila je najsmrtonosnija grupa 2024., odgovorna za 1805 smrtnih slučajeva u 22 zemlje. Islamski napad na Bataclan 2015. ubio je 130 ljudi, a napad u Bondiju 2025. (na proslavu Hanuke) rezultirao je smrću 15 ljudi, s desecima ranjenih. Australski premijer ‘optužio’ je radikalne desničarske grupe iako je ovaj teroristički napad bio neupitno islamski i antisemitski.
Širenje antisemitizma pod plaštem demokracije
Antisemitizam je u porastu diljem Zapada. U SAD-u je 2024. zabilježen rekord antisemitskih zločina iz mržnje. Porast islamskih napada bio je posebno primjetan u sedam zapadnih zemalja – Švedskoj, Australiji, Finskoj, Nizozemskoj, Danskoj i Švicarskoj, pri čemu je Njemačka bila najlošije rangirana zemlja s 27. mjestom na Indeksu. Sada se sedam zapadnih zemalja nalazi među 50 najpogođenijih zemalja na GTI-ju (Globalnom indeksu terorizma). U međuvremenu, u SAD-u su antisemitski i islamofobni zločini iz mržnje naglo eskalirali nakon početka rata u Gazi, s incidentima zabilježenim od strane FBI-a usmjerenim protiv židovske zajednice koji su porasli za 270 posto u samo dva mjeseca. Slični obrasci pojavili su se u Europi i Australiji.
Podupire li EPP rastakanje kršćanskih vrijednosti Europe?
Političke grupe poput EPP-a, laburista i zelenih suočavaju se s kritikama zbog nedovoljne reakcije na antisemitizam. Progresivni islamski socijalizam dovodi do dubokih promjena na Zapadu kroz dvostruke standarde, imigraciju i toleranciju prema ekstremizmu. To ugrožava tradicionalne europske vrijednosti, povećava antisemitizam i dovodi do sigurnosnih rizika. Potrebno je promišljanje ovih politika kako bi se očuvala kohezija društava. Europska politika koju vodi EPP rezultirao je gubitkom rata u Ukrajini, padom standarda u europskim zemljama te drastičnim padom sigurnosti širome Europe, uključujući Hrvatsku. Jesu li Hrvati glasali za ovakvu realnost?
