Rat u Ukrajini ušao je u novu i znatno opasniju fazu. Posljednjih dana Rusija je u više navrata upotrijebila hipersonične projektile u napadima na ciljeve duboko u ukrajinskoj pozadini, čime je poslala jasnu poruku Kijevu, ali i zapadnim saveznicima.
Prema dostupnim informacijama, napadi su bili usmjereni na energetske i logističke objekte, a posljedice su znatne upravo zbog karakteristika oružja koje je korišteno. Hipersonični projektili, koji se kreću višestruko brže od zvuka i mogu mijenjati putanju tijekom leta, trenutačno su izvan dosega klasičnih sustava protuzračne obrane kojima raspolaže Ukrajina.
Za razliku od dosadašnjih masovnih raketnih i dron-napada, ovdje je riječ o kvalitativnom iskoraku. Moskva ovim potezom pokazuje da je spremna eskalirati rat ne samo intenzitetom, nego i vrstom oružja, svjesna činjenice da Zapad za sada nema učinkovito rješenje protiv takve tehnologije.
U političkim i vojnim krugovima NATO-a sve se otvorenije govori o problemu koji se dosad gurao pod tepih. Iako se javno naglašava daljnja potpora Ukrajini, realnost je da nijedan sustav koji je trenutačno raspoređen na terenu ne može pouzdano presresti hipersonične projektile u borbenim uvjetima.
Za Ukrajinu to znači dodatni pritisak na već ozbiljno narušenu infrastrukturu. Sustavni udari na energetsku i logističku mrežu mogli bi dugoročno imati veći učinak od klasičnih napada na bojišnici, osobito u zimskim i prijelaznim razdobljima.
Istodobno, ovaj razvoj događaja ima šire sigurnosne implikacije. Uvođenje oružja koje mijenja ravnotežu snaga ne odnosi se samo na Ukrajinu, nego i na ukupnu sigurnost Europe, uključujući istočno krilo NATO-a.
Dok se u dijelu europskih medija o ovome govori oprezno ili rubno, riječ je o potezu koji može označiti prijelomni trenutak rata. Ne zbog jednog napada, nego zbog poruke koja stoji iza njega: sukob ulazi u fazu u kojoj se testiraju granice zapadne vojne i političke moći.
