Dana 14. travnja 2026. tim stručnjaka iz Hrvatske i Mađarske proveo je terensko istraživanje šišmiša u starom rudniku Popovac, smještenom na području NATURA 2000 „Dunav sjeverno od Kopačkog rita“. Riječ je o važnom zimovalištu i skloništu za šišmiše u Baranji, gdje su znanstvenici kombinirali vizualnu identifikaciju vrsta, prebrojavanje kolonija te virološko uzorkovanje.
U istraživanju su sudjelovali dr. Tamás Görföl i njegova ekipa iz Nacionalnog laboratorija za virologiju Sveučilišta u Pečuhu (Mađarska), te doc. dr. sc. Almo Mikuška i doc. dr. sc. Dora Bjedov s Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Cilj je bio bolje razumjeti sastav faune šišmiša na ovom lokalitetu, procijeniti veličinu kolonija te provjeriti prisutnost Lloviu virusa (LLOV), filovirusa koji je povezan s masovnim uginućima određenih vrsta šišmiša.
Što je Lloviu virus i zašto je važan?
Lloviu virus prvi je put otkriven 2011. godine u Španjolskoj, u vezi s masovnim pomorom šišmiša dugoprstača (Miniopterus schreibersii) početkom 2000-ih. Riječ je o jedinom poznatom filovirusu (rodbina Ebole i Marburga) koji je endemičan za Europu. Virus je kasnije izoliran i u Mađarskoj, a detektiran je i u nekim susjednim zemljama, uključujući Hrvatsku. Iako nije dokazano da predstavlja izravnu prijetnju ljudima (nema zabilježenih slučajeva prijenosa na čovjeka), kod šišmiša dugoprstača može uzrokovati teške simptome i masovna uginuća, posebno u vrijeme hibernacije. Zbog toga virološko praćenje na ključnim lokalitetima poput rudnika Popovac ima veliku znanstvenu i konzervacijsku važnost.
Šišmiši – jedinstveni leteći sisavci i važni saveznici prirode
Šišmiši su jedini sisavci sposobni za aktivni, usklađeni let (za razliku od lebdenja kod nekih glodavaca). U Hrvatskoj je zabilježeno 34 vrste šišmiša, a sve su strogo zaštićene Zakonom o zaštiti prirode te direktivama Europske unije (Habitats Directive). Mnoge vrste koriste stare rudnike, špilje i napuštene zgrade kao zimovališta ili porodilišta.
Njihova ekološka uloga je iznimno značajna:
- Jedan šišmiš u jednoj noći može pojesti oko 1000 kukaca (komaraca, moljaca, kornjaša i drugih štetnika).
- Time djeluju kao prirodni biološki insekticid, smanjujući potrebu za kemijskim sredstvima i pomažući u kontroli populacija noćnih kukaca.
- Mnoge vrste oprašuju biljke ili rasprostiru sjemenke, doprinoseći bioraznolikosti.
Unatoč korisnosti, šišmiši se suočavaju s brojnim prijetnjama: gubitkom staništa, poremećajima tijekom hibernacije (npr. ulaskom ljudi u rudnike i špilje), svjetlosnim zagađenjem, vjetroelektranama i klimatskim promjenama. Zbog toga su monitoring i nenametljivo istraživanje ključni za njihovu zaštitu.
Rudnik Popovac – važno sklonište u NATURA 2000 mreži
Područje „Dunav sjeverno od Kopačkog rita“ dio je europske ekološke mreže NATURA 2000, koja štiti staništa i vrste od europskog značaja. Stari rudnik Popovac predstavlja tipičan primjer antropogenog staništa koje je postalo važno utočište za šišmiše. Takvi lokaliteti često služe kao zimovališta za kolonije dugoprstača, potkovnjaka i drugih vrsta, koje se ovdje skupljaju u tisućama tijekom hladnih mjeseci.
Istraživanje provedeno 14.4.2026. doprinosi dugoročnom praćenju stanja populacija i procjeni zdravstvenog statusa kolonija. Podaci prikupljeni u suradnji hrvatskih i mađarskih stručnjaka bit će važni za buduće mjere zaštite, uključujući eventualno ograničavanje pristupa rudniku tijekom osjetljivih perioda.
Šišmiši nisu samo fascinantna bića noći oni su neprocjenjivi saveznici u očuvanju ravnoteže ekosustava. Zaštitimo njihova skloništa, poštujmo pravila pristupa špiljama i rudnicima te podržimo znanstvena istraživanja koja nam pomažu da bolje razumijemo i sačuvamo ove jedinstvene životinje.
