Europa se ponovno suočava s rastom cijena plina i goriva, a politički vrh sve otvorenije govori o povratku nuklearne energije kao dijela rješenja.
Rast cijena dolazi u trenutku novih napetosti na Bliskom istoku i podsjeća na krizu nakon ruskog napada na Ukrajinu. Europa i dalje uvozi više od 50 posto energije, što je čini ranjivom na poremećaje i skokove cijena.
Predsjednica Europske komisije Ursule von der Leyen poručila je da je odustajanje od nuklearne energije u prošlosti bila strateška pogreška. Udio nuklearne energije u Europi pao je s oko 30 posto 1990. godine na približno 15 posto danas.
Razlike među državama su velike. Francuska proizvodi oko 65 posto električne energije iz nuklearnih izvora i ima znatno niže cijene od Njemačke, koja je nakon gašenja nuklearnih elektrana postala ovisna o plinu. Njemački gospodarski rast za 2026. godinu već je snižen na 0,6 posto upravo zbog rasta cijena energije.
Zato se sve više država vraća nuklearnoj opciji. Italija priprema ukidanje zabrane, Belgija mijenja dosadašnju politiku, Švedska odustaje od starog modela gašenja nuklearne energije, a i druge države otvaraju rasprave.
Ipak, nuklearna energija nije brzo rješenje. Gradnja elektrana traje godinama, skupa je i nosi sigurnosne rizike. Uz to, dio država i dalje ovisi o ruskoj tehnologiji i gorivu.
Europska unija zato ulaže u razvoj manjih modularnih reaktora, s paketom od 330 milijuna eura. Cilj je da takvi sustavi budu spremni početkom sljedećeg desetljeća, iako zasad nisu potvrđeni u širokoj primjeni.
Europa je pred izborom između dugoročnih ulaganja i kratkoročnih problema. Za Hrvatsku je poruka jasna. Energetska sigurnost postaje ključno pitanje, a bez vlastitih stabilnih izvora svaka kriza izvana izravno pogađa cijene, gospodarstvo i standard građana.
