Rast javnog i privatnog duga u kombinaciji s eksplozijom ulaganja u umjetnu inteligenciju, postaje jedno od ključnih pitanja svjetske ekonomije. Prema upozorenjima međunarodnih ekonomista svijet se nalazi u fazi u kojoj se ogromni iznosi kapitala ulažu u tehnologije čija se dugoročna isplativost tek treba potvrditi.
Vlade diljem svijeta povećavaju zaduženje kako bi financirale digitalnu transformaciju, obranu, energetsku tranziciju i poticanje inovacija. Istodobno, privatni sektor ulaže milijarde u razvoj umjetne inteligencije, podatkovne centre i automatizaciju. Iako takva ulaganja nose potencijal rasta produktivnosti, ona istodobno povećavaju financijski pritisak.
Problem nastaje u trenutku kada se rast kamatnih stopa susretne s visokim razinama duga. Sve više država suočava se s ograničenim fiskalnim prostorom, dok poduzeća preuzimaju rizike koji mogu postati teret u slučaju usporavanja rasta.
Posebno se ističe činjenica da ulaganja u umjetnu inteligenciju još uvijek nemaju jasne regulatorne okvire ni jamstva povrata. Povijest financijskih tržišta pokazuje da tehnološki entuzijazam često prethodi korekcijama.
Ekonomisti upozoravaju da je nužno pronaći ravnotežu između inovacija i financijske održivosti. Bez toga, kombinacija duga i tehnološkog optimizma mogla bi postati izvor nove globalne nestabilnosti.


