Na šestu godišnjicu zagrebačkog potresa, u Hrvatskom povijesnom muzeju položena je vremenska kapsula kao simbol obnove i poruka budućim generacijama o jednom od najvećih infrastrukturnih zahvata u novijoj hrvatskoj povijesti.
Premijer Andrej Plenković tom je prilikom istaknuo da je u obnovu Zagreba i Banovine do sada uloženo ukupno 4,6 milijardi eura, od čega 2,8 milijardi eura samo na području Zagreba.
Naglasio je da se ne ide na povratak u staro stanje, nego na obnovu po suvremenim protupotresnim standardima. Završetak cjelokupne obnove i dalje se očekuje do 2030. godine.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je da se obnavlja više od 500 zgrada, od čega je više od 300 već završeno. Samo na području Zagreba angažirano je više od milijardu eura kroz projekte obnove kulturne baštine.
Posebno je naglasila da su u obnovi sačuvane povijesne vrijednosti zgrada, uz primjenu novih tehnologija i protupotresnih rješenja.
U tijeku su radovi na najzahtjevnijim objektima, uključujući Zagrebačku katedralu, Muzej za umjetnost i obrt, Umjetnički paviljon i niz drugih reprezentativnih zgrada.
U sklopu obilježavanja, u zgradi Hrvatskog povijesnog muzeja na Griču položena je vremenska kapsula s dokumentima i porukama o obnovi, kao trajno svjedočanstvo ovog razdoblja.
Ukupna vrijednost obnove dviju palača muzeja iznosi 51,9 milijuna eura, a novi stalni postav planiran je do kraja 2027. godine.
Brojke pokazuju razmjere obnove, ali i sporost procesa. Šest godina nakon potresa, ključni projekti još su u tijeku, a konačni rok pomaknut je na 2030. godinu. Obnova je postala dugoročan projekt koji će još godinama opterećivati proračun, ali i testirati učinkovitost sustava.
