U Hrvatskoj je oko 23.000 mladih izvan sustava rada i obrazovanja, a stručnjaci upozoravaju da bez boljeg razumijevanja generacijskih razlika sustav socijalne skrbi neće moći odgovoriti na nove izazove.
Poruka je to s Dana otvorenih vrata Akademije socijalne skrbi u Zagrebu, gdje su se okupili predstavnici sustava socijalne skrbi, obrazovanja i zapošljavanja kako bi raspravili ključne probleme iz prakse.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi Alen Ružić istaknuo je da su ulaganja u sustav na rekordnim razinama. U posljednje tri godine zaposleno je gotovo 1.000 novih radnika, a broj prava i usluga kontinuirano raste.
No, istodobno se mijenjaju i očekivanja mladih, upozorila je ravnateljica Akademije Marija Barilić. Današnje generacije traže drugačiji odnos poslodavaca, što stvara nove izazove u upravljanju i komunikaciji unutar sustava.
Posebno zabrinjava skupina tzv. NEET mladih, onih koji ne rade niti su uključeni u obrazovanje. Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ivana Mehle upozorila je da su ti mladi izloženi većem riziku od siromaštva, socijalne izolacije i gubitka perspektive.
Znanstvenik Boris Jokić dodatno je naglasio da mlade ne treba promatrati kao problem, nego kao potencijal. Ipak, istaknuo je i rastuću zabrinutost među mladima, uključujući strah od nesigurne budućnosti i mirovinskog sustava već u ranoj dobi.
Na događaju su dodijeljena i priznanja u sklopu projekta koji pomaže djeci iz alternativne skrbi kroz edukacije i plaćene prakse, s ciljem lakšeg uključivanja u samostalan život.
Podatak o 23.000 mladih izvan sustava rada i obrazovanja jasno pokazuje dubinski problem koji nadilazi socijalnu skrb i ulazi u područje gospodarstva i demografije.
Ako se ne pronađu konkretna rješenja za uključivanje tih mladih, Hrvatska riskira dugoročne posljedice kroz manjak radne snage, veće socijalne troškove i dodatno slabljenje društvene kohezije.
