Ministar uprave, pravosuđa i digitalne transformacije Damir Habijan izjavio je nakon sastanka parlamentarne većine kako su koalicijski partneri podržali HDZ-ov prijedlog prema kojem bi se izbor predsjednika Vrhovnog suda povezao s imenovanjem troje preostalih sudaca Ustavnog suda.
Habijan je poručio kako se radi o pozitivnoj i racionalnoj inicijativi čiji je cilj što brže popunjavanje ključnih mjesta u pravosudnom sustavu, kako bi se osiguralo njegovo nesmetano funkcioniranje. Izrazio je nadu da će i oporba, nakon početnih reakcija, prijedlog prihvatiti konstruktivno i uključiti se u razgovore.
Osvrnuvši se na očekivanja vezana uz nadolazeće aktualno prijepodne u Hrvatskom saboru, ministar je ocijenio kako su oporbena pitanja često populistička i usmjerena na političko bodovanje, a manje na stvarne interese građana. Istaknuo je kako bi volio vidjeti raspravu fokusiranu na ono što je Vlada dosad učinila u okviru svoga programa, umjesto, kako je rekao, stalnog opstruiranja popunjavanja Ustavnog i Vrhovnog suda.
Habijan je naglasio da izbor sudaca i čelnih ljudi pravosudnih institucija ne treba mistificirati te da je važno jasno razlikovati politički proces predlaganja od stručnosti i kvalifikacija samih kandidata. Podsjetio je da u svim zapadnim demokracijama politika na određeni način sudjeluje u tom procesu, navodeći primjere Danske, Norveške, Austrije, Francuske, Njemačke i Portugala, gdje Vlada, parlament ili oba tijela imaju ulogu u predlaganju i izboru sudaca.
Odbacio je tvrdnje oporbe da je riječ o političkoj trgovini, istaknuvši kako se radi o odgovornom pokušaju rješavanja ozbiljnog problema nepopunjenosti najviših pravosudnih institucija u državi. Prema njegovim riječima, upravo je sada ključno pokazati političku zrelost i osigurati stabilnost pravosudnog sustava.
Govoreći o mogućim kandidatima za čelno mjesto Vrhovnog suda, Habijan je rekao da ne vidi zapreku da tu dužnost preuzme netko od sudaca Vrhovnog suda, poput Damira Kosa, Marina Mrčele ili Gordane Jalšovečki, što bi, kako je rekao, bilo dobro rješenje. Kritički se osvrnuo i na ranije postupke predsjednika Republike, istaknuvši da pojedine zakonske procedure tada nisu bile ispoštovane.
Na kraju je poručio kako svi sudionici u postupku izbora moraju biti svjesni svoje odgovornosti i djelovati transparentno, bez skrivenih političkih namjera, jer je riječ o institucijama koje čine temelj ustavnog poretka Republike Hrvatske.
