Milas i Antonich dogovorili jačanje suradnje
Oko 5.000 ljudi hrvatskih korijena danas živi u Urugvaju, a upravo je očuvanje njihove povezanosti s domovinom bila jedna od glavnih tema sastanka ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Zdeslava Milasa i počasnog konzula Republike Hrvatske u Urugvaju Eduarda Antonicha.
Na radnom sastanku održanom u Zagrebu razgovaralo se o daljnjem povezivanju hrvatskog iseljeništva u Južnoj Americi s Hrvatskom, kao i o novim programima suradnje između Hrvatske matice iseljenika i Hrvatskog doma u Montevideu.
Antonich je predstavio rad hrvatske zajednice u Urugvaju, koja s Hrvatskom maticom iseljenika surađuje više od 75 godina. Istaknuo je kako većina urugvajskih Hrvata potječe od doseljenika koji su u tu južnoameričku državu stigli između 1924. i 1936. godine, tražeći bolji život, ali pritom ne zaboravljajući svoje podrijetlo.
Ravnatelj Milas predstavio je programe Hrvatske matice iseljenika, među kojima su ljetne škole hrvatskog jezika, kulture i folklora, te izrazio zadovoljstvo što hrvatska zajednica iz Urugvaja i ove godine ima predstavnicu na Školi hrvatskog folklora u Zadru.
Posebna pozornost posvećena je budućoj suradnji s hrvatskim zajednicama španjolskog i portugalskog govornog područja u Južnoj Americi. O toj temi dodatno će se razgovarati na predstojećem Susretu Hrvata Južne Amerike u argentinskoj Córdobi.
Eduardo Antonich jedan je od najpoznatijih predstavnika hrvatske zajednice u Urugvaju. Dužnost počasnog konzula Republike Hrvatske obnaša od 2003. godine, a potomak je hrvatskih iseljenika iz Bribira koji su prije stotinu godina stigli u Urugvaj. Desetljećima aktivno djeluje u hrvatskim društvima, promiče hrvatsku kulturu i sudjeluje u radu hrvatskog radijskog programa u Montevideu.
Tijekom susreta Antonich je ravnatelju Milasu uručio drugo dopunjeno izdanje knjige „Hrvatska i Hrvati u Urugvaju“, vrijedno svjedočanstvo o povijesti hrvatskog iseljeništva u toj zemlji.
Priča o urugvajskim Hrvatima pokazuje kako su hrvatski identitet, jezik i tradicija uspjeli preživjeti tisućama kilometara daleko od domovine. Upravo zato veze s iseljeništvom ostaju jedan od važnih nacionalnih interesa Hrvatske, osobito u državama u kojima hrvatske zajednice već generacijama čuvaju svoje korijene.
