Spomen na početak organiziranog otpora 1941. godine
Hrvatska danas obilježava Dan antifašističke borbe, državni blagdan koji se od 2002. godine slavi 22. lipnja u znak sjećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine u šumi Brezovica pokraj Siska.
Riječ je o datumu koji se u hrvatskoj povijesti povezuje s početkom organiziranog otpora fašizmu i nacizmu tijekom Drugoga svjetskog rata. Prvi sisački partizanski odred smatra se jednom od prvih organiziranih antifašističkih postrojbi na području tada okupirane Europe.
Tijekom rata antifašistički pokret postupno se širio i jačao, a na području Hrvatske djelovao je i ZAVNOH, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, koje je obavljalo političke i upravne funkcije na područjima pod nadzorom partizanskog pokreta.
Nakon završetka Drugoga svjetskog rata Hrvatska je postala jedna od federalnih jedinica tadašnje Jugoslavije, koja se nalazila među državama pobjednicama nad silama Osovine.
Dan antifašističke borbe jedan je od državnih blagdana koji i danas izaziva različita povijesna i politička tumačenja. Dok ga jedni promatraju kao simbol otpora fašizmu i nacizmu, drugi upozoravaju na poratne zločine i represiju komunističkog sustava koji je uspostavljen nakon završetka rata.
Povjesničari uglavnom ističu kako je važno razlikovati antifašističku borbu protiv okupacijskih i kvislinških snaga od kasnijih postupaka komunističkih vlasti nakon 1945. godine. Upravo zato rasprave o ovom datumu i osam desetljeća kasnije ostaju dio šireg suočavanja hrvatskog društva s vlastitom poviješću.
Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj se obilježava polaganjem vijenaca, komemoracijama i prisjećanjem na događaje iz Drugoga svjetskog rata, uz naglasak na važnost očuvanja povijesne istine i poštovanja prema svim žrtvama totalitarnih režima 20. stoljeća.
