Hrvatska istodobno nema radnika i ima ljude koji se žele vratiti – pitanje je može li država to pretvoriti u stvarni gospodarski dobitak.
Na susretu u Salzburgu domaće tvrtke otvoreno su tražile kadrove među hrvatskim iseljenicima, dok interes za povratak, posebno iz Austrije i DACH regije, očito raste.
Poruka poslodavaca je jasna.
Traže se inženjeri, voditelji gradilišta i stručni tehnički kadar. Tvrtke poput Končara i Kamgrada nude projekte na globalnoj razini i sve konkurentnije uvjete rada, uz mogućnost ostanka u Hrvatskoj.
S druge strane, motiv povratka nije samo plaća.
Iseljenici sve češće navode obitelj, sigurnost i kvalitetu života kao ključne razloge. Dio njih već koristi državne mjere poput “Biram Hrvatsku” i potpora za samozapošljavanje.
Podaci s terena pokazuju i da se razlika između Hrvatske i zapadnih tržišta smanjuje, što dodatno potiče razmišljanja o povratku.
No problem je i dalje sustav.
Administracija, sporost institucija i nedovoljno jasne informacije često su prepreka zbog koje se odluka o povratku odgađa ili potpuno odustaje.
Zato se sve više naglašava potreba za konkretnim povezivanjem gospodarstva i dijaspore, uz jasne i dostupne informacije o prilikama u Hrvatskoj.
Hrvatska ima rijetku priliku.
Za razliku od uvoza strane radne snage, iseljenici donose znanje, iskustvo i odmah se uklapaju u sustav.
Ako država uspije ubrzati administraciju i ponuditi konkretne uvjete, povratak dijaspore može postati jedan od ključnih odgovora na nedostatak radnika.
Ako ne, taj potencijal ostat će neiskorišten, a tržište rada će se i dalje oslanjati na uvoz radne snage.
