Hrvatska je do sada u poslijepotresnu obnovu uložila 4,63 milijarde eura, a iako je obnovljeno više od 14.000 građevina, više od 4.000 lokacija još uvijek čeka završetak radova.
Na sjednici Savjeta za obnovu ministar Branko Bačić iznio je ključne brojke. Do kraja 2025. završena je obnova na 14.284 objekta, od čega se čak 13.489 odnosi na privatnu imovinu.
Ukupno je završeno 14.625 postupaka obnove, uključujući više od 55.000 stambenih jedinica te 822 projekta javnih zgrada i infrastrukture.
Izgrađeno je 512 zamjenskih obiteljskih kuća, dok je na području Sisačko-moslavačke županije podignuto 45 novih višestambenih zgrada. Trenutno su radovi aktivni na 1.828 lokacija, a u gradnji je još 203 kuće i 16 zgrada.
Velik dio najzahtjevnijih projekata već je završen, uključujući bolnice, fakultete i zgrade javne namjene. Sada fokus prelazi na višestambene zgrade i zamjensku izgradnju.
Ukupna vrijednost projekata obnove doseže 3,85 milijardi eura. Financiranje dolazi iz više izvora, iz Fonda solidarnosti Europske unije utrošeno je više od milijarde eura, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano je 1,47 milijardi, a iz državnog proračuna 1,33 milijarde eura.
Uveden je i model tzv. blokovske obnove koji omogućuje obnovu većih urbanih cjelina kroz jedinstvene projekte. Dio blokova je već završen, dok su brojni još u fazi javne nabave ili pripreme.
Istodobno, država priprema novi Zakon o katastrofama koji bi trebao objediniti postojeće propise i ubrzati reakcije u budućim krizama.
Iako brojke pokazuju napredak, ključni problem ostaje tempo. Šest godina nakon zagrebačkog potresa tisuće građana još čekaju trajno rješenje.
Ako se proces ne ubrza, postoji realan rizik da obnova potraje cijelo desetljeće, što otvara pitanje učinkovitosti sustava i odgovornosti za sporost koja i dalje najviše pogađa građane.
