Na sjednici Vlade Republike Hrvatske predstavljeno je novo izvješće o tijeku poslijepotresne obnove Zagreba i potresom pogođenih područja, iz kojeg proizlazi da je do danas obnovljeno ukupno 14.340 lokacija. Kako je izvijestio potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, riječ je o 13.536 privatnih zgrada s ukupno 54.163 stana, što predstavlja najveći infrastrukturni i građevinski zahvat u modernoj hrvatskoj povijesti.
Uz privatne objekte, značajan je napredak ostvaren i u obnovi zgrada javne i društvene namjene. Završena su 804 projekta financirana iz Fonda solidarnosti Europske unije, dok je oko 90 posto objekata javne namjene i infrastrukture već obnovljeno ili u završnoj fazi. Posebno se ističe izgradnja 498 novih zamjenskih obiteljskih kuća te 45 višestambenih zgrada za građane čiji su domovi trajno uništeni u potresu.
Ministar Bačić naglasio je kako će do kraja 2027. godine biti dovršena izgradnja svih zamjenskih obiteljskih kuća, dok će najveći izazov u narednom razdoblju ostati složene konstrukcijske obnove povijesnih jezgri Zagreba, Petrinje i Siska. Riječ je o projektima koji zahtijevaju dulje vrijeme, složene postupke i posebne konzervatorske uvjete.
Posebno je istaknuta uloga Grada Zagreba u procesu obnove. Uz više od 2,5 milijarde eura dosad osiguranih sredstava, Zagreb će dodatno dobiti 207 milijuna eura iz decentraliziranih izvora. Premijer Andrej Plenković ocijenio je odnos Vlade prema glavnom gradu kao partnerski i prijateljski, naglasivši da se obnova ne promatra samo kao tehnički, nego i kao društveni i razvojni proces.
Obnova potresom pogođenih područja, poručeno je s Vladine sjednice, ne odnosi se isključivo na sanaciju štete, već i na dugoročnu revitalizaciju prostora, podizanje sigurnosnih standarda gradnje i poboljšanje kvalitete života građana. Upravo zato se paralelno s obnovom ulaže u prometnu, komunalnu i društvenu infrastrukturu, s ciljem stvaranja otpornijih i funkcionalnijih urbanih cjelina.
Zaključak je kako je proces obnove ušao u stabilnu fazu provedbe te da će se, unatoč složenosti i obujmu zahvata, nastaviti istim intenzitetom sve do potpunog završetka, uz stalni nadzor trošenja sredstava i transparentno izvještavanje javnosti.
