Hrvatsko ugostiteljstvo u 2024. godini bilježi rast prihoda, ali istodobno ulazi u razdoblje ozbiljnog pritiska na profitabilnost. Prema analizi Hrvatske gospodarske komore, koja je obuhvatila više od 9 tisuća poduzetnika, ukupni prihodi porasli su nešto više od 19 posto u odnosu na 2023. godinu. No rashodi su rasli još brže, za više od 21 posto.
Rezultat je jasan: dobit sektora pala je gotovo 5 posto, dok je EBITDA marža smanjena za 1,5 postotnih bodova.
Struktura troškova pokazuje zašto. Troškovi sirovina i materijala činili su gotovo 50 posto ukupne bilance sektora, dok je trošak osoblja iznosio više od 36 posto aktive. Troškovi rada porasli su više od 30 posto, a troškovi sirovina gotovo 14 posto. U takvim okolnostima bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu pale su za čak 17,6 posto.
Drugim riječima, promet raste, ali prostor za ulaganja se smanjuje.
Ugostitelji upozoravaju da gost vidi višu cijenu na računu, ali ne vidi što se događa u pozadini poslovanja. Rashodi rastu brže od prihoda, a sezonalnost i dalje stvara snažne oscilacije tijekom godine. Pokušaj da se svi troškovi prebace na krajnju cijenu dovodi do pada broja izdanih artikala i gubitka konkurentnosti.
Dodatni problem je činjenica da su cijene u hrvatskom ugostiteljstvu rasle brže nego u konkurentskim mediteranskim zemljama poput Grčke, Španjolske i Portugala. Prostora za daljnje povećanje cijena gotovo da nema.
Iz sektora poručuju kako je nužno olakšati pristup sredstvima iz EU fondova za dugoročne investicije te razmotriti modele sufinanciranja rada izvan sezone. U suprotnom, rezanje troškova moglo bi ići prema smanjenju kvalitete, što bi dugoročno narušilo poziciju hrvatske gastronomije.
Ugostiteljstvo je jedan od ključnih stupova turističkog i gospodarskog identiteta Hrvatske. No bez stabilnijeg poslovnog okruženja i jasne razvojne strategije, rast prihoda mogao bi ostati samo brojka, dok će realna dobit i investicijski kapacitet sektora nastaviti slabjeti.
