Hoće li gradske zabrane vozila ubrzati nestanak starijih dizelaša pitanje je koje sve češće postavljaju i vozači i proizvođači. Posljednjih desetak godina europski gradovi sustavno uvode zone niskih emisija kako bi smanjili razinu dušikovih oksida i lebdećih čestica, a upravo su stariji dizelski motori označeni kao jedan od glavnih izvora problema. Mjere koje su nekoć bile iznimka danas postaju pravilo.
Gradovi poput Londona, Pariza i Berlina već godinama imaju zone u kojima vozila moraju zadovoljiti određene Euro norme. U Londonu je uvedena Ultra Low Emission Zone koja praktično isključuje dizelaše ispod norme Euro 6, dok Pariz planira dodatno pooštravanje pravila do kraja desetljeća. Slične mjere postoje u više od 300 europskih gradova, a broj raste iz godine u godinu. Cilj je smanjiti koncentraciju štetnih plinova u gusto naseljenim područjima i poboljšati javno zdravlje.
Stariji dizelski automobili, osobito oni s normama Euro 3, Euro 4 i dijelom Euro 5, sve teže zadovoljavaju kriterije. Iako su moderni dizelaši s filtrima čestica i sustavima selektivne katalitičke redukcije značajno čišći nego prije, percepcija dizela u javnosti ozbiljno je narušena nakon emisijskih skandala sredinom prošlog desetljeća. Posljedica je ubrzano smanjenje njihove tržišne vrijednosti, posebno u urbanim sredinama.
Statistike registracija pokazuju jasan trend. U većini zemalja Europske unije udio dizelskih vozila u prodaji novih automobila pao je s više od 50 posto prije deset godina na znatno niže razine. Istodobno, hibridi i električna vozila bilježe rast. Međutim, na cestama je i dalje velik broj starijih dizelaša, posebno u državama srednje i istočne Europe gdje je prosječna starost voznog parka viša od deset godina.
Gradske zabrane ubrzavaju njihovo povlačenje iz centara, ali ne nužno i s cesta. Vlasnici često zadržavaju vozila za vožnju izvan urbanih zona ili ih prodaju na tržišta s blažim pravilima. Tako se stvara sekundarni val migracije rabljenih dizelaša prema državama s manje restriktivnim zakonodavstvom. Dugoročno gledano, kombinacija regulatornog pritiska, viših poreza i smanjene potražnje ipak će smanjivati njihov udio.
Važno je naglasiti da dizelski motor kao tehnologija ne nestaje preko noći. U segmentu lakih gospodarskih vozila i dugolinijskog prijevoza i dalje ima značajnu ulogu zbog učinkovitosti i velikog dosega. No u osobnim automobilima, osobito u gradskim sredinama, trend je jasan. Kako se zone niskih emisija šire, a standardi postaju stroži, stariji dizelaši gube funkcionalnu vrijednost u svakodnevnoj urbanoj uporabi.
Gradske zabrane same po sebi neće izbrisati dizel s tržišta, ali djeluju kao snažan katalizator promjena. One ubrzavaju prirodni ciklus zamjene voznog parka i potiču prelazak na čišće tehnologije. Sudbina starijih dizelaša tako je sve više vezana uz geografske granice gradova koji odlučuju kakav zrak žele udisati njihovi stanovnici.
