Hrvatsku posljednjih godina potresa zabrinjavajući porast nasilja od obiteljskih tragedija i vršnjačkih sukoba do sve češćih napada na ulicama i u školama. Policijska statistika i izvješća nadležnih institucija potvrđuju da broj prijavljenih slučajeva raste iz godine u godinu, dok stručnjaci upozoravaju da je riječ o dubokom društvenom problemu koji ne pokazuje znakove smirivanja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u prvih osam mjeseci 2024. zabilježeno je 5.733 kaznenih djela nasilja u obitelji, što je 8,8 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije. Broj žrtava povećao se za čak 14 posto s 1.485 na 1.693. Policija bilježi i rast prekršajnih djela nasilja, a sve je više slučajeva s teškim posljedicama, uključujući pokušaje ubojstava i brutalne fizičke napade.
Slično upozorava i Ured pravobraniteljice za djecu. U 2023. godini zabilježen je porast prijava povrede prava djece za 13 posto, dok su slučajevi nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama porasli za čak 80 posto. Školski hodnici i igrališta sve češće postaju poprišta obračuna učenika, a nasilje se prelijeva i u digitalni prostor prijetnje, vrijeđanja i ponižavanja šire se putem društvenih mreža i aplikacija za dopisivanje.
Zabrinjavaju i podaci o nasilju nad ženama: prema istraživanjima, svaka četvrta žena u Hrvatskoj doživjela je fizičko ili seksualno nasilje od svoje petnaeste godine. Organizacije koje se bave zaštitom žrtava tvrde da je to tek „vrh ledenog brijega“, jer velik broj slučajeva nikada ne bude prijavljen.
„Žene i dalje teško prijavljuju nasilje, bojeći se osvete, srama ili nepovjerenja u sustav. Kada i prijave, često nailaze na sporu i neujednačenu reakciju institucija“, upozoravaju iz udruge Ženska soba.
Stručnjaci za sigurnost i sociolozi slažu se da uzroci rastućeg nasilja nisu jednostavni. Ekonomska nesigurnost, stres, gubitak društvenih normi i porast frustracija stvaraju plodno tlo za agresivno ponašanje. No uzroci nisu samo materijalne prirode — dio odgovornosti leži i u urušenom sustavu vrijednosti.
„Sve češće svjedočimo bezosjećajnosti, nedostatku empatije i trivijaliziranju nasilja. Mediji i društvene mreže dodatno ga normaliziraju, a sustav često reagira tek kad je prekasno“, kaže jedan od policijskih analitičara.
Dok institucije najavljuju nove mjere jačanje kapaciteta centara za socijalnu skrb, strože kazne za nasilnike i više edukacijskih programa u školama žrtve i dalje čekaju stvarne promjene.
„Statistika pokazuje rast, ali iza svake brojke stoji lice, obitelj i tragedija koja se mogla spriječiti“, poručuju iz udruga koje rade s preživjelima.
Porast nasilja u Hrvatskoj više nije samo crna kronika to je društveno upozorenje. Sustav, ako ne ojača koordinaciju i prevenciju, riskira da brojke koje danas šokiraju uskoro postanu uobičajene.
