Prvi klonirani kućni ljubimac u povijesti bila je mačka imena CC, skraćeno od CopyCat, koja se okotila 22. prosinca 2001. godine u Sjedinjenim Američkim Državama. Riječ je o znanstvenom uspjehu tima s Texas A&M Universityja koji je prvi put dokazao da je moguće klonirati kućnu životinju i osigurati joj dug i zdrav život.
CC je bila genetski klon mačke po imenu Rainbow. Znanstvenici su primijenili metodu prijenosa jezgre somatske stanice, pri čemu se jezgra stanice odrasle životinje ugrađuje u jajnu stanicu bez vlastite jezgre. Tako dobiveni embrij usađen je surogat majci, nakon čega se CC uspješno okotila i započela život kao obična kućna mačka.
Iako su CC i Rainbow bile genetski identične, njihov izgled nije bio isti. Rainbow je imala šareno krzno tipično za kaliko mačke, dok je CC imala drukčiji raspored boja. Taj detalj privukao je veliku pozornost javnosti jer je jasno pokazao da kloniranje ne znači savršenu vizualnu kopiju, već da na izgled i ponašanje snažno utječu epigenetski čimbenici i okoliš.
CC je tijekom života bila zdrava i ponašala se kao i svaka druga mačka. Posebno je važno istaknuti da se kasnije prirodnim putem okotila i dobila zdrave mačiće, čime su otklonjene sumnje da bi klonirane životinje mogle imati problema s reprodukcijom. Živjela je 18 godina, što se smatra iznadprosječnim životnim vijekom za kućnu mačku, a uginula je 2020. godine.
Kloniranje mačke CC izazvalo je brojne rasprave, od etičkih pitanja do mogućnosti komercijalne primjene. Upravo je ovaj slučaj otvorio put kasnijim privatnim tvrtkama koje danas nude usluge kloniranja kućnih ljubimaca, uz vrlo visoke troškove.
Mačka CC ostala je zapisana u povijesti kao simbol znanstvenog iskoraka, ali i kao podsjetnik da ni genetski identitet ne briše individualnost svakog živog bića.
