Pepelnica ili Čista srijeda kršćanski je spomendan kojim započinje korizma, četrdesetodnevno razdoblje priprave za Uskrs, pri čemu se nedjelje ne ubrajaju u tih četrdeset dana. Riječ je o pomičnom datumu koji ovisi o datumu Uskrsa.
Na Pepelnicu započinje korizmeno vrijeme obilježeno pokorom, razmišljanjem, postom i nemrsom. Tijekom misnog slavlja svećenik vjernicima posipa glavu pepelom uz riječi: „Spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti“ ili „Obratite se i vjerujte Evanđelju“. Taj obred snažan je podsjetnik na prolaznost života, ali još više na potrebu obraćenja i promjene srca.
Pepeo je simbol pokore i poniznosti. Dobiva se spaljivanjem blagoslovljenih grančica od prethodne Cvjetnice, blagoslivlja se i koristi kao vidljivi znak nutarnje odluke da se korizma ne proživi površno. On podsjeća da Bog ostaje milosrdan prema onima koji mu pristupaju iskrena i pokorna srca.
Katolička Crkva na Pepelnicu i Veliki petak propisuje post i nemrs. Post obvezuje katolike od navršene 18. do započete 60. godine života, osim bolesnika, trudnica i onih koji obavljaju teške fizičke poslove. To znači da je dopušten jedan puni obrok u danu, dok su ostali obroci skromni. Nemrs obvezuje sve starije od 14 godina i znači uzdržavanje od mesa toplokrvnih životinja. Na ostale korizmene petke obvezan je nemrs, ali ne i strogi post.
Ipak, smisao korizme ne iscrpljuje se u pravilima o hrani. Često se korizma svodi na simbolična i relativno bezazlena odricanja poput kave, čokolade ili društvenih mreža. Iako i takva odricanja mogu imati vrijednost ako su učinjena s ozbiljnom nakanom, kršćanska tradicija poziva na dublji zahvat u vlastiti život.
Korizma je prije svega vrijeme obraćenja. To znači preispitati vlastite navike, odnose i prioritete. Umjesto formalnog odricanja, vjernik je pozvan odreći se grijeha, ogovaranja, zavisti, ravnodušnosti prema potrebitima, nepravde u poslovanju ili nepoštenja u svakodnevici. Post bez promjene ponašanja ostaje tek dijeta, a nemrs bez ljubavi prema bližnjemu puka formalnost.
Crkvena tradicija naglašava tri stupa korizme: post, molitvu i djela milosrđa. Post uči samokontroli i oslobađa od navezanosti, molitva produbljuje odnos s Bogom, a milostinja i dobra djela konkretiziraju vjeru u svakodnevici. Odricanje bi trebalo imati svrhu, a to je otvoriti prostor za Boga i za druge ljude.
Nedjelje u korizmi nisu dani posta jer svaka nedjelja ostaje spomen Kristova uskrsnuća, mali Uskrs. One podsjećaju da korizma nije vrijeme beznađa, nego hod prema radosti.
Pepelnica stoga nije tek početak razdoblja prehrambenih ograničenja, nego poziv na ozbiljnu duhovnu obnovu. Korizma ima smisla samo ako vodi stvarnoj promjeni života, a ne kratkotrajnoj simbolici koja završava čim prođe Uskrs.
