Iako su razlike ostale temeljne, razgovor je proglašen konstruktivnim, a kao dokaz napretka najavljeno je osnivanje radne skupine, standardnog diplomatskog rješenja kada dogovor još nije na vidiku. Ne slažu se ali barem o tome uredno razgovaraju.
Sastanak u Bijeloj kući nije uklonio ključne razlike između Danske i SAD-a o Grenlandu. Dogovorena je daljnja suradnja kroz radnu skupinu, ali temeljne razlike u pristupu ostaju, osobito oko američkih ambicija u arktičkom teritoriju, zaključak je Washington Posta.
Nakon sastanka u Bijeloj kući na kojem su danske i grenlandske vlasti razgovarale s američkim dužnosnicima, potpredsjednikom J.D. Vanceom i državnim tajnikom Marcom Rubiom, Danska je javno istaknula da “temeljno neslaganje” sa SAD-om i dalje ostaje oko budućnosti Grenlanda.
Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen opisao je razgovor kao ipak konstruktivan, ali je jasno rekao da se pogledi Danske i SAD ne poklapaju, oko ideje američkog preuzimanja ili kontrole nad Grenlandom.
Grenlandska ministrica vanjskih poslova Vivian Motzfeldt također je istaknula da želi jačanje suradnje s SAD-om, ali ne prihvaća ideju o “vlasništvu” SAD-a nad otokom.
Što je ostalo sporno i što slijedi?
Glavna točka neslaganja je pozicija američke administracije, ponajprije predsjednika Donalda Trumpa, koji je u više navrata isticao da smatra da bi SAD trebao imati veći utjecaj ili čak kontrolu nad Grenlandom zbog njegovog geostrateškog položaja i sigurnosnih razloga uključujući argumente o „nacionalnoj sigurnosti i obrani u Arktiku“.
Danska jasno odbacuje bilo koju promjenu suvereniteta, naglašavajući važnost teritorijalnog integriteta Kraljevine Danske i prava Grenlanđana na samoodređenje. Ideje o promjeni statusa otoka smatraju se neprihvatljivima.
Iako je temeljno neslaganje jasno, obje strane su se dogovorile da pokrenu radnu skupinu na visokoj razini koja bi trebala u nadolazećim tjednima pokušati pronaći zajednički put naprijed, odnosno kako odgovoriti na američke sigurnosne brige „bez narušavanja suvereniteta Danske i prava Grenlanda“.
Europski i NATO kontekst
U međuvremenu, Danska i njezini saveznici, uključujući Švedsku, Njemačku i druge europske zemlje, najavili su ojačanje vojne prisutnosti na Grenlandu kroz zajedničke aktivnosti i vježbe, kao odgovor na promjenjivo geopolitičko okruženje u Arktiku. Iako SAD već ima snažnu vojnu prisutnost na Grenlandu, Danska i europski saveznici žele jačati svoju prisutnost ne zbog prijetnje Amerike, nego kako bi jasno poručili da Grenland
nije američki projekt, već teritorij pod danskim suverenitetom i zajedničkom odgovornošću NATO-a.
Ova tema nije samo bilateralna već se proteže na pitanja NATO-a, odnosa između SAD-a i Europe, te brige oko utjecaja Kine i Rusije u Arktiku. Danska smatra da sigurnosne prijetnje mogu biti adresirane u okviru postojećih ugovora i saveza, dok SAD traži dodatna jamstva i strateške prednosti.
