Europska unija razmatra zamrzavanje čak 1,5 milijardi eura pomoći Srbiji zbog ozbiljne zabrinutosti oko stanja demokracije i sve izraženijih političkih i strateških veza s Rusijom.
Riječ je o sredstvima koja su Srbiji dostupna uz uvjet provedbe reformi, no Europska komisija sada preispituje ispunjava li Beograd uopće osnovne kriterije za njihovo korištenje.
U središtu problema nalaze se zakoni koji, prema ocjenama Bruxellesa, potkopavaju neovisnost pravosuđa, kao i sve češći pritisci na medije i institucije. Dodatnu zabrinutost izazivaju i izvješća o nepravilnostima na izborima te postupanja vlasti prema prosvjedima i akademskoj zajednici.
Europska povjerenica za proširenje upozorila je da bi mišljenje Venecijanske komisije, koje se očekuje uskoro, moglo biti ključni temelj za odluku o blokadi sredstava.
S druge strane, službeni Beograd poručuje da ne očekuje takav scenarij te ističe kako ostaje na europskom putu. Ipak, dosadašnji odnosi s Moskvom i spor tempo reformi sve više dovode u pitanje tu tvrdnju.
Podaci pokazuju da je Srbija od 2000. godine iz fondova Europske unije primila više od sedam milijardi eura, dok joj je u posljednjem razdoblju dodijeljeno dodatnih 586 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Ako Bruxelles povuče ovaj potez, to neće biti samo financijska odluka nego jasna politička poruka da balansiranje između Europske unije i Rusije ima svoju cijenu.
