U Službenom listu Europske unije (OJ L 2025/2645) od 30. prosinca 2025. objavljena je Uredba (EU) 2025/2645 Europskog parlamenta i Vijeća, kojom se po prvi put uspostavlja mehanizam prisilnog licenciranja na razini Europske unije za potrebe upravljanja prekograničnim kriznim i izvanrednim situacijama. Nova Uredba stupa na snagu 19. siječnja 2026. godine.
Riječ je o važnom iskoraku u jačanju europske pripravnosti na krize, jer omogućuje Europskoj komisiji da, u jasno definiranim okolnostima, izda prisilnu licenciju za korištenje izuma zaštićenih pravima intelektualnog vlasništva, ako su ti izumi nužni za odgovor na krizu. To se odnosi na proizvode poput lijekova, medicinske opreme, tehnologija, procesa ili ključnih industrijskih komponenti.
Prisilno licenciranje predviđeno je isključivo kao krajnja mjera, i to u slučajevima kada dobrovoljni licencni sporazumi nisu mogući ili se nude pod neprihvatljivim uvjetima. Uredba uvodi stroge zaštitne mehanizme: jasno su ograničeni opseg i trajanje licence, a nositeljima prava mora se osigurati pravedna i odgovarajuća naknada, u skladu s pravilima Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS) Svjetske trgovinske organizacije.
Do sada je prisilno licenciranje u Europskoj uniji bilo moguće isključivo na nacionalnoj razini, kroz neusklađene postupke država članica. Takav pristup pokazao se nedostatnim, osobito u uvjetima prekograničnih lanaca opskrbe i jedinstvenog tržišta, gdje krize rijetko pogađaju samo jednu državu. Nova Uredba uklanja taj nedostatak uvođenjem licencije Unije, koja vrijedi na cijelom unutarnjem tržištu EU-a.
U slučaju proglašenja kriznog ili izvanrednog stanja na razini Unije, prema postojećim EU instrumentima za upravljanje krizama, može se aktivirati ovaj mehanizam. Time se omogućuje brza proizvodnja i slobodna distribucija ključnih proizvoda unutar EU-a, čime se osigurava njihova dostupnost građanima, zdravstvenim sustavima i gospodarstvu u svim državama članicama.
Europska komisija naglašava da ovaj sustav ne zamjenjuje postojeće krizne alate, već ih nadopunjuje i jača, uz potpuno poštivanje međunarodnih obveza EU-a. Cilj je omogućiti pravodoban, koordiniran i proporcionalan odgovor u izvanrednim okolnostima te maksimalno iskoristiti potencijal jedinstvenog tržišta.
Uvođenjem ovog mehanizma Europska unija dodatno učvršćuje sposobnost brzog djelovanja u krizama, istodobno balansirajući zaštitu intelektualnog vlasništva i javni interes u izvanrednim situacijama.
