Iran i Sjedinjene Američke Države zaprimili su prijedlog o 45-dnevnom primirju koji uključuje i ponovno otvaranje ključnog Hormuškog tjesnaca, jedne od najvažnijih svjetskih energetskih ruta.
Prema informacijama agencije Associated Press, prijedlog su posredstvom diplomatskih kanala dostavili Egipat, Pakistan i Turska, u pokušaju zaustavljanja daljnje eskalacije sukoba koji sve snažnije pogađa globalno tržište energije.
Hormuški tjesnac kroz koji u mirnodopskim uvjetima prolazi oko petine svjetske nafte već je tjednima pod snažnim pritiskom, a poremećaji u prometu izazvali su nagli rast cijena energenata na svjetskim tržištima.
Istodobno, američki predsjednik Donald Trump dodatno je zaoštrio retoriku. Tijekom vikenda postavio je novi rok Iranu za ponovno otvaranje tjesnaca, zaprijetivši uništenjem civilne i energetske infrastrukture ako se zahtjev ne ispuni.
Takva izjava dolazi u trenutku kada se pokušava postići diplomatsko rješenje, što dodatno komplicira ionako krhke pregovore.
U ovom trenutku nema službene potvrde da su Iran i SAD spremni prihvatiti ponuđeni plan, a poruke iz Teherana upućuju na to da Iran neće pristati na rješenja koja uključuju ultimatume i prijetnje.
Situacija tako ostaje izrazito neizvjesna.
Za Hrvatsku i ostatak Europe ključna je jedna činjenica. Svaka blokada Hormuškog tjesnaca ili odgoda njegova ponovnog otvaranja izravno znači daljnji rast cijena goriva. Hrvatska, kao uvozno ovisna zemlja, nema mehanizam kojim može izbjeći takve udare.
Ako primirje ne uspije, tržište ulazi u novu fazu nestabilnosti u kojoj cijena energije postaje najvažniji indikator globalne sigurnosti.
U ovom trenutku odluka nije samo politička nego i ekonomska. Hoće li prevladati diplomacija ili eskalacija odlučit će i koliko će građani u Hrvatskoj plaćati gorivo već u idućim tjednima.
