Rat između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana otvara pitanje koje u Washingtonu sve češće zabrinjava vojne planere: koliko dugo američke zalihe protuzračne obrane mogu izdržati intenzivan sukob na Bliskom istoku, a da pritom ne ugroze američke planove u Indo-Pacifiku.
Sjedinjene Države trenutačno opskrbljuju saveznike u Perzijskom zaljevu sustavima protuzračne obrane kako bi se zaštitili od iranskih projektila i dronova. Analitičari smatraju da zaljevske države neće ostati bez obrambenih sustava jer će ih Washington nastaviti opskrbljivati. Ipak, u Pentagonu raste zabrinutost da bi dugotrajni sukob mogao ozbiljno potrošiti američke strateške zalihe, koje su prvotno planirane za moguće krize u Indo-Pacifiku, prije svega za scenarij obrane Tajvana od kineskog napada.
Posebno je riječ o sustavima Patriot, koji su ključni za presretanje balističkih projektila. Riječ je o izuzetno skupoj tehnologiji. Jedna baterija sustava Patriot stoji oko milijardu dolara, pri čemu lansirni sustavi vrijede oko 400 milijuna dolara, a projektili koji se koriste za presretanje dosežu vrijednost od 600 milijuna dolara.
Zbog toga Pentagon mora voditi dvostruku stratešku računicu. S jedne strane mora braniti saveznike na Bliskom istoku, a s druge strane zadržati dovoljno zaliha za potencijalni sukob s Kinom.
Istodobno američki vojni planeri razmatraju i moguće poteze koji bi izravno pogodili iransku energetsku infrastrukturu. Jedan od scenarija koji se spominje jest preuzimanje kontrole nad iranskim otokom Kharg, kroz koji prolazi čak 80 do 90 posto iranskog izvoza nafte. Na tom se otoku nalazi kapacitet za skladištenje oko 30 milijuna barela nafte, pa bi kontrola nad tom lokacijom praktično paralizirala iranski izvoz energije.
Takva operacija vjerojatno bi uključivala američke elitne postrojbe, poput 82. zračno-desantne divizije, no političke posljedice bile bi ogromne. Slanje kopnenih snaga u novi rat otvorilo bi ozbiljna pitanja potpore u američkom Kongresu i među američkom javnošću.
Istodobno Iran ima snažan geopolitički adut. Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi velik dio svjetske trgovine naftom, mogao bi postati ključna točka pritiska na Zapad. Ako bi prolaz kroz tjesnac bio ozbiljno ograničen ili zatvoren na dulje razdoblje, posljedice bi osjetilo cijelo svjetsko gospodarstvo.
Analitičari upozoravaju da bi zatvaranje Hormuškog tjesnaca na šest mjeseci moglo izazvati globalnu recesiju, jer bi nagli rast cijena energije potaknuo novu inflaciju i poskupljenje hrane, transporta i industrijske proizvodnje.
Rat s Iranom tako više nije samo regionalni sukob. On otvara pitanje globalne sigurnosti energije, stabilnosti svjetskog gospodarstva i ravnoteže između velikih sila, prije svega između Sjedinjenih Država i Kine.
