Najveće američke tehnološke kompanije ubrzano grade vlastite izvore električne energije kako bi osigurale stabilno napajanje za podatkovne centre umjetne inteligencije, piše The Washington Post. Riječ je o svojevrsnoj “sjenovitoj” energetskoj mreži, izgrađenoj izvan klasičnog javnog elektroenergetskog sustava.
Razlog je jednostavan: podatkovni centri za razvoj i pokretanje umjetne inteligencije troše goleme količine električne energije. U nekim slučajevima potrošnja jednog centra može doseći razinu manjeg grada. Postojeća mreža u pojedinim dijelovima SAD-a teško prati tako brz rast potražnje, a postupci priključenja i regulatorne procedure često traju godinama.
Zbog toga pojedine kompanije planiraju ili već grade vlastite elektrane, najčešće na prirodni plin, uz dodatak obnovljivih izvora poput solarne energije. Takva rješenja omogućuju bržu izgradnju i veću energetsku sigurnost za tehnološke projekte, ali istodobno otvaraju niz pitanja.
Stručnjaci upozoravaju na moguće povećanje emisija stakleničkih plinova ako se oslanjanje na plin poveća. Također se postavlja pitanje regulacije i nadzora, jer privatni energetski sustavi nisu u potpunosti dio javne mreže. S druge strane, zagovornici tvrde da će takvi projekti rasteretiti postojeću infrastrukturu i spriječiti da trošak ubrzanog razvoja umjetne inteligencije padne na kućanstva.
Rasprava dolazi u trenutku kada se globalno govori o energetskoj sigurnosti i klimatskim ciljevima. Razvoj umjetne inteligencije tako više nije samo tehnološko pitanje, nego i pitanje energetike, okoliša i dugoročne održivosti.
Umjetna inteligencija donosi gospodarski potencijal bez presedana, ali njezin rast očito traži i novu energetsku arhitekturu.
