Hrvatska godišnje obnavlja tek oko 0,8 posto stambenog fonda. Ako se taj tempo ne promijeni, potpuna energetska obnova trajala bi više od 120 godina. To je jedan od ključnih podataka iznesenih na stručnom skupu nZEB 2026 održanom na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.
U raspravi o energetskoj učinkovitosti poruka je bila jasna da bez ubrzanja obnove zgrada nema ispunjavanja klimatskih ciljeva. Hrvatska je početkom godine dobila novi Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, a Europskoj komisiji upućen je i nacrt Nacionalnog plana obnove zgrada. Cilj je smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto do kraja desetljeća te klimatska neutralnost do 2050.
Država trenutno ulaže više od 2,5 milijarde eura u energetsku obnovu i zelenu infrastrukturu. Obnavljaju se javne zgrade, višestambene zgrade, obiteljske kuće te objekti oštećeni u potresima u Zagrebu i na Banovini. No brojke pokazuju da ulaganja sama po sebi nisu dovoljna ako se procesi ne ubrzaju.
Predsjednik Republike Zoran Milanović upozorio je da obnova nije samo tehničko pitanje, nego pitanje vizije prostora u kojem živimo. Posebno je istaknuo stanje zagrebačkog Donjeg grada, gdje su mnoge zgrade zapuštene i zahtijevaju ozbiljna ulaganja.
Stručnjaci su naglasili da energetska obnova ne smije stati na toplinskoj izolaciji i zamjeni stolarije, nego mora obuhvatiti statičku sigurnost, kvalitetu prostora i dugoročnu održivost.
Zaključak skupa nije bio optimističan ni dramatičan, nego realan: ciljevi su postavljeni, novac postoji, ali bez snažnije provedbe i koordinacije Hrvatska neće dostići tempo koji zahtijeva energetska tranzicija.
