Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić upozorio je u Bruxellesu kako prehrambena sigurnost mora ostati jedan od ključnih strateških prioriteta Europske unije, posebno u trenutku sve većih geopolitičkih napetosti i rasta troškova proizvodnje hrane.
Na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije (AGRIFISH) glavne teme bile su rast cijena gnojiva, poremećaji na tržištu hrane, trgovinski odnosi i otpornost europske poljoprivrede.
Vlajčić je poručio kako europski poljoprivrednici više ne mogu sami podnositi teret globalnih poremećaja, rasta cijena energenata i sve skupljih proizvodnih inputa.
„Prehrambena sigurnost mora ostati jedan od ključnih elemenata strateške autonomije Europske unije“, istaknuo je hrvatski ministar.
Posebno je upozorio na posljedice rata u Ukrajini, sankcija Rusiji i Bjelorusiji, rasta cijena energije te nestabilnosti na Bliskom istoku, koje dodatno destabiliziraju tržište hrane i gnojiva diljem Europe.
Sve to izravno se prelijeva i na građane kroz rast cijena hrane, ali i na poljoprivrednike kojima troškovi proizvodnje posljednjih godina snažno rastu.
Hrvatska je pritom podržala Akcijski plan Europske komisije za gnojiva te dodatne mjere pomoći poljoprivrednicima kako bi se očuvala konkurentnost europske proizvodnje hrane.
Vlajčić je posebno naglasio potrebu smanjenja europske ovisnosti o klasičnim mineralnim gnojivima i vanjskim tržištima.
Kao jedno od dugoročnih rješenja naveo je veće korištenje organskih i bioloških gnojiva, razvoj bioplina i biometana te učinkovitije korištenje domaćih resursa.
Važan dio rasprave odnosio se i na trgovinsku politiku Europske unije.
Hrvatski ministar upozorio je kako sve veće globalne napetosti, trgovinski sukobi i poremećaji opskrbnih lanaca stvaraju dodatni pritisak na europsku poljoprivredu.
Podržao je nastavak trgovinskih sporazuma Europske unije, ali uz jasnu zaštitu domaće proizvodnje i europskih standarda kvalitete hrane.
„Svako daljnje otvaranje tržišta mora imati jasne zaštitne mehanizme za osjetljive poljoprivredne sektore“, poručio je.
Hrvatska je na sastanku podržala i proširenje obveznog označavanja zemlje podrijetla hrane na razini Europske unije, što bi potrošačima trebalo omogućiti veću transparentnost, ali i jačanje položaja domaćih proizvođača.
Otvoreno je i pitanje velikih kormorana koji posljednjih godina stvaraju ozbiljne štete ribarima i uzgajivačima ribe. Hrvatska je podržala češku inicijativu za izradu europskog plana upravljanja tom vrstom.
Rasprava u Bruxellesu ponovno je pokazala koliko pitanje hrane više nije samo poljoprivredna tema, nego pitanje sigurnosti, geopolitike i gospodarske stabilnosti Europe.
Nakon energetskih kriza i ratova posljednjih godina, sve više europskih država počinje shvaćati da bez vlastite proizvodnje hrane i stabilne poljoprivrede nema ni dugoročne sigurnosti kontinenta.
